Jedan od ciljeva projekta “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj” jest uspostava i izrada dvije baze podataka: bazu podataka o studentima s područja hrvatskih zemalja na visokim školama Habsburške Monarhije te baza podataka profesora i učitelja u školama na području Kraljevina Hrvatske i Slavonije u 18. i 19. stoljeću.
Pretraga baza podataka dostupna je na ovoj poveznici od 1. svibnja 2016. godine. Jednostavna pretraga javno je dostupna. Istraživači mogu dobiti pristup proširenoj pretragi nakon prijave na adresu el. pošte histedu.croatia(et)gmail.com uz navođenje kratkoga opisa istraživanja. Unos podataka je u tijeku i kontinuiran, a informacije o trenutnom stanju evidentiranih podataka i unosa mogu se pronaći na navedenoj poveznici.
Baza podataka o studentima na visokim školama Habsburške Monarhije.
Obrađeni unosi u bazu podataka bit će dostupni i pretraživi na internetskim stranicama projekta od proljeća 2016. godine.
Baza podataka obuhvaćat će imena, prezimena i vrijeme studiranja svih studenata s područja hrvatskih zemalja (uključujući i Dalmaciju) na visokoškolskim ustanovama Habsburške Monarhije. Dodatno, ovisno o dostupnim informacijama iskazanim u matrikulama visokih škola te dostupnim informacijama o pojedinačnim osobama, baza će uključivati i podatke o društvenom, obiteljskom i financijskom statusu pojedinca, njegovom ranijem školovanju i karijeri nakon završetka studija.
Cilj je ove baze ne samo pružiti dodatne informacije o pojedinim osobama koje su svoje studije završile izvan Hrvatske, nego i pribaviti podatke koji bi omogućili odgovore na sljedeća pitanja i s njima povezanim analizama: koliko je uspostavljen sustav visokih škola Monarhije imao utjecaja na području Hrvatskih zemalja? Može li se taj utjecaj analizirani prema regionalnoj osnovi? Može li se studij u inozemstvu (odnosno, monarhijskim zemljama izvan Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva) interpretirati kao važan čimbenik i medij intelektualnoga transfera na području Srednje i Jugoistočne Europe? U kojoj se mjeri studij može interpretirati kao sredstvo za ostvarivanje uspješne karijere i brzoga uspona na društvenoj ljestvici?
Baza će u konačnici obuhvatiti sljedeće visokoškolske ustanove i kolegije: Sveučilište u Beču, Sveučilište u Grazu, Sveučilište u Salzburgu, Sveučilište u Innsbrucku, Sveučilište u Olomoucu, Sveučilište u Trnavi (Pešti-Budimpešti), Sveučilište u Padovi, Akademije u Linzu, Klagenfurtu, Ljubljani i Pragu, Clementinum u Pragu, Pazmaneum u Beču, Frintaneum u Beču, Collegium Croaticum u Beču, Theresianum u Beču, Umjetnička akademija u Beču, Terezijanska vojna akademija u Bečkom Novom Mjestu, Josephinum u Beču, Inženjerska akademija u Beču, Inženjerska akademija u Selmecbányi, Tehnička škola Kraja Josipa u Budimpešti, Akademije u Kolozsváru i Velikom Varadinu, Veterinarska akademija u Budimpešti, Georgicon i Gospodarska akademija u Keszthelyu, Gospodarska akademija u Košicama, Akademija orijentalne trgovine u Budimpešti, Studium nauticum u Trstu. Podatke za bazu pružit će istraživanja matrikula pojedinih visokoškolskih ustanova pohranjena u sveučilišnim arhivima zemalja sljednica bivše Monarhije. Dio matrikula dostupan je na internetu, a znatan dio podataka pružit će i rezultati sličnoga projekta provedenoga u Mađarskoj koji je rezultirao objavom 13 tiskanih svezaka o studentima austrijskih, mađarskih, čeških i slovačkih visokoškolskih ustanova među koje su djelomice uključeni i studenti iz hrvatskih zemalja (Magyarországi diákok egyetemjárása az újkorban).
Priprema podataka i unos u bazu vršit će se u tri faze:
- Sveučilišta današnje Austrije, Mađarske i Slovačke
- Ostale visokoškolske ustanove i kolegiji na području Austrije, Mađarske i Slovačke
- Sve visokoškolske ustanove Češke, Poljske i Italije.
Pritom je tijekom trogodišnjega trajanja ovoga projekta (2014.-2017) realno očekivati dovršetak većega dijela prve i druge faze projekta. Treća faza predstavljat će kasniju nadogradnju projekta za koju bi bili zaduženi isti istraživači u organizaciji Hrvatskoga instituta za povijest ili u okviru međunarodnoga projekta.
Na izradi baze sudjeluju svi suradnici na projektu uz tehničko vodstvo dr. Milana Vrbanusa i dr. sc. Ivane Horbec.
Baza podataka o učiteljima i profesorima Kraljevina Hrvatske i Slavonije u 18. i 19. stoljeću.
Baza predstavlja nadogradnju na bazu studenata iz hrvatskih zemalja na visokoškolskim ustanovama Habsburške Monarhije. Konačan je cilj baze pružiti što detaljniji i sustavniji popis učitelja i profesora na osnovnim i srednjim školama Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva te Zagrebačke kraljevske akademije (potom Sveučilišta u Zagrebu) te njihovo sudjelovanje u obrazovnom sustavu povezati s prihvaćanjem određenih obrazovanih modaliteta.
Podatke za bazu pružaju brojna sačuvana izvješća škola izvršnoj vlasti te niz objavljenih suvremenih kalendara i shematizama. S obzirom da se ovdje radi o vrlo opsežnom poslu, tijekom tri godine trajanja projekta nije realno očekivati završetak rada na bazi u cijelosti. Baza će biti osmišljena i postavljena, a unos podataka uslijedit će iz analizirane građe. Za nužnu kasniju nadogradnju projekta bit će zaduženi isti istraživači u organizaciji Hrvatskoga instituta za povijest ili u okviru međunarodnoga projekta.
