Dr. sc. Branko Ostajmer, znanstveni suradnik

Dr. sc. Branko Ostajmer

Dr. sc. Branko Ostajmer

Rođen je u Đakovu 17. svibnja 1978. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu (opću gimnaziju). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 2004. godine i stekao zvanje profesora povijesti i diplomiranoga povjesničara. Poslijediplomski doktorski studij povijesti upisao 2006. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, te 2011. godine obranio doktorsku disertaciju Narodna stranka u Slavoniji i Srijemu 1883.–1903. Posjeduje aktivno znanje engleskog te pasivno znanje njemačkog i mađarskog jezika. Od 1. travnja 2006. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest. Godine 2012. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika. Na Hrvatskom institutu za povijest sudjelovao je u radu projekta “Slavonija, Srijem i Baranja 1860-1945: politika, društvo, kultura”. Od 2009. godine suradnik je Hrvatskoga biografskog leksikona Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu, a suradnik je i međunarodnoga projekta Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa. Das Priesterkolleg St. Augustin („Frintaneum“) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie 1816-1918, pod vodstvom Instituta za crkvenu povijest Katoličko-teološkog fakulteta Sveučilišta u Beču. Od 2007. godine član je uredništva Zbornika Muzeja Đakovštine.

Od rujna do prosinca 2009. boravio je na istraživačkoj stipendiji u Pečuhu (Pečuško sveučilište, Filozofski fakultet), a od prosinca 2014. do veljače 2015. na istraživačkoj stipendiji u Budimpešti (Institut za povijest Mađarske akademije znanosti), u oba navrata kao stipendist Vlade Republike Mađarske, odnosno Instituta Balassi. Pored toga, u razdoblju 2008. do 2015. u više je navrata provodio istraživanja u arhivima i knjižnicama Mađarske i Srbije.

Znanstveni interes usmjeren mu je na teme iz političke, društvene i kulturne s prijelaza iz XIX. u XX. stoljeće, uz posebnu pozornost na prostor Kraljevine Hrvatske i Slavonije te na hrvatsko-mađarske odnose. U okviru tih istraživanja sudjelovao na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova (Hrvatska, Mađarska, Austrija, Bosna i Hercegovina) te objavio veći broj znanstvenih i stručnih članaka.

Kao suradnik projekta “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj” provodi istraživanja na arhivskoj građi u Austriji i Mađarskoj, arhivskom fondu Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade (Hrvatski državni arhiv Zagreb), novinstvu te ostavštinama istaknutih prosvjetnih djelatnika. Jedan je od urednika trećega knjige građe za povijest školstva. Prikuplja podatke za bazu akademskih udruženja hrvatskih studenata. Sudjeluje u izradi baza podataka kao i ostalim zajedničkim projektnim aktivnostima. Njegovi istraživački interesi u okviru projekta usmjereni su na istraživanje osnutka raznovrsnih osnovnih i srednjih mađarskih i njemačkih škola, aktivnosti akademskih zajednica u sveučilišnim centrima Habsburške Monarhije te analizi individualnih karijera studenata sa područja Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva s naglaskom na analizu intelektualnih transfera iz Beča i Budimpešte.

 

 

Cjelovita bibliografija:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=286682

Izbor iz bibliografije:

  1. (suautor Ivana Horbec) “Institut sv. Augustina (Frintaneum) u Beču i pitomci iz Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije”, Croatica christiana periodica, god. XXXVIII/2014, br. 75, 85.-111.
  2. “Milko Cepelić u svjetlu jednoga njegova nepoznatog rukopisa”, Scrinia Slavonica, sv. 13, Slavonski Brod 2013., 113.-138.
  3. (suautor Stanko Andrić) “Francuska pisma Ignjata i Andrije Torkvata Brlića (siječanj-ožujak 1867)”, Prilozi za povijest Broda i okolice, ur. Marija Karbić, sv. I., Slavonski Brod 2013., 65.-102.
  4. “Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885. i njezin odjek u najvažnijim novinama banske Hrvatske”, u: X. međunarodni kroatistički znanstveni skup, ur. Stjepan Blažetin, Pečuh 2012., 349.-380.
  5. “Dr. Dragutin Neuman (Neumann) – zastupnik u hrvatskom Saboru 1890.-1892.”, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice / Volksdeutsche Gemeinschaft Jahrbuch 2009, ur. Renata Trišler, Nikola Mak, Osijek 2011., 79.-97.
  6. “Povijesne bilješke o obitelji Selinger”, Scrinia Slavonica, sv. 10, Slavonski Brod 2010., 290.-340.
  7. “Khuen – ključna epizoda slavonskog regionalizma”, Slavonija, Baranja i Srijem. Vrela europske civilizacije, sv. 1, ur. Božo Biškupić, Vesna Kusin, Branka Šulc, Zagreb 2009., 390.-397.
  8. “Zakon o uređenju gradskih općina iz 1895. i položaj Broda na Savi”, Scrinia slavonica, sv. 9, Slavonski Brod 2009., 257.-274.

Izlaganja na međunarodnim znanstvenim skupovima (izbor):

  1. “Two Viennese Students – The Bishop and his Disobedient Pastor Jakov Stojanović”, „Der Geistliche Nationsbildner“: Josip Juraj Strossmayer (1815-1905) in Wien: Wien und Kroaten in 19. Jahrhundert, Beč, Austrija, 21.05.2015.
  2. “Hrvatski zastupnici u zajedničkom saboru u Budimpešti (1868.-1918.)”, znanstveni skup “Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara: Ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura” (Budimpešta, 6.–8. II. 2014.).
  3. “Srbi u banskoj Hrvatskoj 1914. godine – između vlasti i progona”, znanstveni skup “The Great War: Regional Approaches and Global Contexts” (Sarajevo, 18.–21. VI. 2014.).
  4. “Janko (Ivan Krstitelj) Tombor in the Light of Necrologies”, znanstveni skup “Croatia and Slovakia: Historical Parallels and Connections (from 1780 to the Present Day)” (Zagreb, 7.–11. V. 2014.).
  5. “Theodor Herzl and Hugo Spitzer: comparative biographies”, znanstveni skup “Multiple Jewries? New Perspective on the History of Jews in the Habsburg Empire” (Beč, 5.–6. XI. 2014.).
  6. “Sava kao prijetnja: tegobe stanovništva slavonskog i srijemskog Posavlja u svjetlu rasprava u hrvatskom Saboru (kraj XIX. – početak XX. stoljeća)”, znanstveni skup “Rijeka Sava u povijesti” (Slavonski Brod, 18.–19. X. 2013.).
  7. “Opća zemaljska izložba u Budimpešti 1885. i njezin odjek u najvažnijim novinama banske Hrvatske”, X. međunarodni kroatistički znanstveni skup (Pečuh, 21.-22. X. 2010.).