Izabrana građa za povijest školstva Hrvatske u 18. i 19. stoljeću
U okviru znanstvenoistraživačkoga rada na projektu istraživači projekta analiziraju i kritički predstavljaju građu za povijest školstva.
Temeljem opsežnoga arhivskoga istraživanja istraživači na projektu odabrat će, prevesti i kritički analizirati građu za koju će biti procijenjeno da predstavlja dokumente od ključnoga utjecaja na razvoj školstva u Hrvatskoj te dokumente koji reflektiraju realne mogućnosti provedbe zakonodavnih i normativnih akata. Odabrana građa transliterirana je i prevedena na hrvatski jezik (za dokumente izvorno pisane na latinskom i njemačkom jeziku), opremljena komentarima u znanstvenom aparatu te analizirana interdisciplinarnim pristupom .
Građa je tematski obrađena u tri cjeline:
Dio I. Zakonodavni okvir – predstavlja središnji dio istraživanja građe, koji je rezultirao objavom opsežne knjige građe u elektronskom obliku.
Modernizacija školstva kao državnoga sustava ne može se objasniti bez poznavanja školskih reformi na razini cijele Monarhije jer su gotovo svi reformski zahvati u Hrvatskoj bili uz manje ili veće modifikacije preslika reformskih zahvata iniciranih iz središta Monarhije. Stoga će ovaj svezak obuhvaćati glavne zakonske akte koji su pružili zakonski temelj oblikovanju školskoga sustava uz komparativnu analizu školstva u Monarhiji te usporedbu s austrijskim i mađarskim školskim zakonodavstvom. S obzirom da je pitanje školstva tijekom 18. i 19. stoljeća bila česta tema rasprava, među građu ovoga sveska bit će uvršteni i još neobjavljeni idejni prijedlozi reformi koji nisu provedeni u praksi, ali su dali važan poticaj reformskim zahvatima. Od značajnijih reformskih dokumenata koji će biti prevedeni i analizirani u ovome svesku svakako valja spomenuti Ratio educationis totiusque Rei Literariae per Regnum Hungariae et Provincias eidem adnexas (1777.), prvi sveobuhvatni normativni akt na polju školstva u Zemljama Krune Svetoga Stjepana koji je obilježio formiranje državnoga školstva na civilnim prostorima istočnoga dijela Habsburške Monarhije i koji će u ovome djelu prvi puta biti detaljnije obrađen na hrvatskome jeziku. Nadalje, ovaj će svezak obuhvatiti i prijevod Općega školskoga reda (Allgemeine Schulordnung, 1774.) koji je prethodio Ratio educationis te se primijenjivao u zapadnome dijelu Habsburške Monarhije i u Vojnoj krajini, ali i niz reformskih dokumenata ključnih razdoblja koja su definirali povijest školstva – osobito razdoblja 1848.-1849. i razdoblja Mažuranićeve reforme školstva.
Koordinatori rada na svesku i urednici: dr. sc. Ivana Horbec, dr. sc. Maja Matasović i dr. sc. Vlasta Švoger.
Suradnici u pripremi dokumenata: Zrinko Novosel i Ana Oreški
Recenzenti: dr. sc. Štefka Batinić, dr. sc. Dinko Župan
Sadržaj:
Ivana Horbec – Maja Matasović – Vlasta Švoger, Zakonodavni okvir stvaranja modernoga školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)
GRAĐA
Opći školski red za njemačke normalne, glavne i trivijalne škole (1774.) / Vlasta Švoger, Ivana Horbec
Sustav obrazovanja i cjelokupnog školstva za Ugarsko Kraljevstvo i njemu pridružene zemlje (1777.) / Maja Matasović
Sustav početnih škola (1845.) / Vlasta Švoger, Zrinko Novosel
Nacrt temeljnih načela javne nastave u Austriji (1848.) / Vlasta Švoger
Nacrt ustroja gimnazija i realnih škola u Austriji (1849.) / Vlasta Švoger
I. Plan za gimnazije
II. Plan za realne škole
Zakon 14. svibnja 1869. kojim se ustanovljuju načela nastave za pučke škole i Zakon 2. svibnja 1883. kojim se preinačuju neke ustanove zakona 14. svibnja / Vlasta Švoger, Zrinko Novosel
Propis o nastavi u pučkih učionah vojne Krajine (1871.) / Vlasta Švoger, Zrinko Novosel
Zakon od 14. listopada 1874. ob ustroju pučkih školah i preparandijah za pučko učiteljstvo u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji / Vlasta Švoger, Zrinko Novosel
Zakonski članak sabora kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije od 5. siečnja 1874., ob ustrojstvu sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu/ Vlasta Švoger, Zrinko Novosel
Zakon od 31. listopada 1888. ob ustroju pučke nastave i obrazovanja pučkih učitelja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji/ Vlasta Švoger, Zrinko Novosel
Dio 2. Idejni prijedlozi za reformu obrazovnih ustanova Hrvatske i Slavonije
Istraživanje obuhvaća znanstvenu analizu najznačajnijih idejnih prijedloga za reformu školstva ključnih za za oblikovanje školskoga zakonodavstva i mreže škola na području Hrvatske i Slavonije. Građa prezentirana na ovim stranicama izabrana je temeljem opsežnih istraživanja u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti, za dokumente koji reflektiraju obrazovne politike bečkoga dvora u 18. i 19. stoljeću te su ključno utjecali na tadašnje školsko zakonodavstvo izabrani su:
Krsto Niczky, Allergehorsamste Meynung, wie die Gymnasia in dem Königreich Ungarn zum größeren Vortheil und Nutzen des Staats könnten eingerichtet werden (1769.)
Krsto Niczky, Planum Universitatis Regiae in der königlichen Freystadt Ofen (1769.)
Izidor Kršnjavi, Prijedlog zakona kojim bi se utvrdila glavna načela nastave u pučkim školama i učiteljskim školama u Hrvatskoj i Slavoniji (1886.)
Rad na građi: dr. sc. Ivana Horbec i dr. sc. Vlasta Švoger
Analizi i opisu građe može se pristupiti na sljedećoj poveznici: Prijedlozi reformi školskog zakonodavstva.
Dio 3. Školske spomenice
Pri analizi ovoga dijela građe planirano je “case-study” istraživanje. Uz odabir određenoga broja obrazovnih ustanova, različitih po tipu, kategoriji i teritorijalnoj pripadnosti, temeljem sačuvanih izvještaja i spomenica pojedinih obrazovnih ustanova analizira se “pogled odozdo” na zakonski i institucionalni okvir školskoga sustava te realne mogućnosti provedbe pojedinih zakonskih rješenja. Također se raspravlja o mogućnostima korištenja školskih spomenica za povijest školstva.
Rad na građi: dr. sc. Dinko Župan, dr. sc. Branko Ostajmer.
Analizirane su sljedeće spomenice:
Analizi i opisu građe može se pristupiti na sljedećoj poveznici: Školske spomenice iz 19. stoljeća kao izvor za povijest školstva
