Ivana Horbec (Zagreb, 1977) diplomirala je 2000. na studiju povijesti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 2004. u okviru poslijediplomskoga studija hrvatske povijesti ranoga novoga vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2009. obranila i doktorsku disertaciju s temom “Uprava i javne službe Banske Hrvatske u vrijeme vladavine Marije Terezije”. Od 20. prosinca 1999. zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest (od siječnja 2011. kao znanstveni suradnik). U prosincu 2016. izabrana je u znanstveno zvanje više znanstvene suradnice.

Na Institutu je od 1999. do 2009. u okviru projekta Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama sudjelovala u izdavanju 12 knjiga građe Prve topografske izmjere u hrvatskim zemljama (Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, sv. 1.-12.). S istraživanjima na teme društvene i pravne povijesti hrvatskih zemalja u 18. stoljeću sudjelovala je i na institutskim projektima Civilna Hrvatska ranog novovjekovlja: društveno-kulturno-politički odnosi te Vojna krajina: društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet. Od 2007. sudjelovala je i u radu projekta Hrvatskoga državnoga arhiva Izvori za hrvatsku povijest ranoga novoga vijeka, u okviru kojega je izradila stručnu studiju o arhivskoj građi za hrvatsku povijest u Mađarskom nacionalnom arhivu u Budimpešti. Od 2009. surađuje i na ediciji Hrvatski biografski leksikon Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža” u Zagrebu te na projektu i ediciji Verwaltungsgeschichte der Habsburgermonarchie in der Frühen Neuzeit u organizaciji Instituta za istraživanje austrijske povijesti (Institut für österreichische Geschichtsforschung) Sveučilišta u Beču u okviru kojega je 2011. izradila znanstvenu studiju na temu za područje Kraljevina Hrvatske i Slavonije koja će biti objavljena u drugom svesku edicije. Od 2009. regionalni je voditelj dvaju međusobno povezanih međunarodnih projekata Kirchliche Elite-Bildung für Zentraleuropa. Das Priesterkolleg St. Augustin („Frintaneum“) in Wien als Post-Graduate-Einrichtung und Netzwerkstatt der Donaumonarchie 1816-1918 te Bischofslexikon der Habsburgermonarchie 1806-1918. Oba projekta provode se pod centralnim vodstvom Instituta za crkvenu povijest Katoličko-teološkoga fakulteta Sveučilišta u Beču (Institut für Kirchengeschichte, Katholisch-theologische Fakultät), a na njima sudjeluju timovi znanstvenika s uglednih znanstvenih institucija Austrije, Mađarske, Poljske, Češke, Slovačke, Italije, Ukrajine i Hrvatske.

Koristila je istraživačke stipendije DAAD-a na Sveučilištu Georg August u Göttingenu, ÖAD-a (Ernst Mach Stipendium) na Institutu za povijest jugoistočne Europe (Institut für osteuropäische Geschichte) Sveučilišta u Beču te stipendiju Vlade Republike Mađarske na Institutu za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. U inozemno iskustvo ubraja i kontinuirana istraživanja u arhivima i knjižnicama Austrije (Austrijski državni arhiv, Nadbiskupski arhiv u Beču, Zemaljski arhiv Gornje Austrije u Linzu, Austrijska nacionalna knjižnica) i Mađarskoj (Mađarski nacionalni arhiv, Državna knjižnica Széchényi). Godine 2004. u prostorijama Austrijskoga državnoga arhiva u Beču postavila je (zajedno s mag. Ivanom Filipovićem) izložbu “Povijesne granice Kraljevine Hrvatske u međunarodnim državnim ugovorima”.

Njezin znanstveni interes usmjeren je na društvenu, pravnu i institucionalnu povijest ranoga novoga vijeka s naglaskom na područje Kraljevina Hrvatske i Slavonije u kontekstu razvoja u Srednjoj Europi. Poglavito istražuje pitanje oblikovanja protomoderne uprave u hrvatskim zemljama i ekstenzije uloge javne uprave na pitanja gospodarske, društvene i kulturne javne sfere. U kontekstu toga istraživanja povijest školstva zauzima važno mjesto budući da se protomoderna uprava uvelike reflektira u stvaranju sustava državnoga školstva, s kojega aspekta osobito istražuje teme stvaranja mreže elitnih visokoškolskih sustava Habsburške Monarhije, utjecaje školovanja na individualne karijere te intelektualne transfere unutar granica Monarhije.

Cjelovita bibliografija:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=236730

Izbor iz bibliografije:

1. Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.)
2. (koautor Branko Ostajmer), “Institut sv. Augustina (Frintaneum) u Beču i pitomci iz Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije”, Croatica Christiana Periodica 73 (2014), 85-111.
3. “Habsburška Monarhija” in: U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću. Ur. L. Čoralić (Zagreb: Matica hrvatska, 2013.), p. 404.-438.
4. “Političke institucije” in: U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću. Ur. L. Čoralić (Zagreb: Matica hrvatska, 2013.), p. 27.-52.
5. (koautor Vlasta Švoger) “Školstvo kao politicum: opći školski red iz 1774″, Anali za povijest odgoja 9 (2010), p. 5-47.
6. “Učiti administraciju: školovanje javnih službenika u 18. stoljeću”, Hrvatska javna uprava – časopis za teoriju i praksu javne uprave 4 (2009), p. 1011-1055.

Sudjelovanje na međunarodnim konferencijama (izbor):

1. “Kroatischer königlicher Rat (1767–1779). Eine Wende in der Entwicklung des öffentlichen Dienstes in Kroatien”, Die habsburgische Variante des aufgeklärten Absolutismus (Budimpešta, Mađarska, 08-09. listopada 2015.
2. “Das Kolleg St. Augustin (Frintaneum) und seine Bedeutung für die kroatischen Länder”, Der “geistliche Nationsbildner” Josip Juraj Strossmayer in Wien / Wien und die Kroaten im 19. Jahrhundert; Beč, Austrija, 21.05.2015.
3. “At the Gates of Christian Europe: The Quarantines on the Habsburg-Ottoman Border (18th-19th Century)”, Segregation and Integration in the History of the Hospital; Dubrovnik, Hrvatska, 10.-11.04.2015. (koautor Robert Skenderović)
4. “Arme Diener des Königs und ihre (verpassten) Chancen. Existentielle Herausforderungen des kroatischen Kleinadels im 18. Jahrhundert”, Soziale Abstiegsprozesse im europäischen Adel – Processes of Social Decline among the European Nobility – Processus de déclin social de la noblesse européenne, Tübingen, Njemačka, 17-19.09.2014.
5. “Prosvjetiteljstvo i rad za opće dobro: promjene u koncepciji javne službe u Banskoj Hrvatskoj XVIII. stoljeća”, conference Hrvati i Srbi u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću: interkulturni aspekti ’prosvijećene’ modernizacije. Zagreb, November 11th-12th 2011.