Metodologija
Istraživanje problematike školstva zahtjeva multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup koji se bitno razlikuje od dosadašnjih istraživanja zatvorenih u disciplinarnim granicama. Primjerice, pedagoška i sociološka istraživanja često ne uzimaju u obzir historiografska istraživanja i obrnuto. I unutar historiografije nužno je napraviti određeni pomak te istraživanju školstva pristupiti iz različitih perspektiva. Povijest školstva potrebno je istraživati u interakciji s istraživanjem kulturne, gospodarske, političke, socijalne i crkvene povijesti, ali i u interakciji sa sociološkim i pedagoškim istraživanjima. Na taj će se način istraživanju školstva dati veća tematska širina te će se izbjeći partikularna i jednodimenzionalna istraživanja.
Rad na projektu predviđa upravo takav pristup istraživanju pri čemu se pored komparativnog aspekta istraživanja naglasak postavlja na interdisciplinarni pristup unutar kojeg se istražuje niz tema vezanih uz povijest školstva. To su, primjerice hegemonijski aspekt školstva (simbolička dominacija, jezična dominacija u određenom razdoblju, političke i društvene silnice povezane s ideologizacijom školstva, „režimi istine“ povezani s nastavnim programima i udžbenicima), nacionalni i etnički aspekt školstva (školstvo i nacionalna integracija, mađarske, srpske i njemačke škole), vjersko-svjetovni aspekt školstva (vjerske škole, crkveni otpori reformi školstva, sekularizacija školstva), gospodarski aspekt školstva (stručne, šegrtske, realne škole i školski vrtovi), intelektualni aspekt školstva (klasične gimnazije i sveučilišta u Beču, Budimpešti, Pragu i Zagrebu kao rasadnik intelektualne elite u Hrvatskoj), socijalni aspekt školstva (dostupnost osnovnog, srednjeg i visokog školstva, pismenost i društvena stratifikacija), rodni aspekt školstva (spolna podjela škola i nastavnih programa) i kulturno-antropološki aspekt školstva (svakodnevni život učenika, odnos prema tijelu, higijenske mjere i zdravstvene zaštita u školama).
Kronološki je istraživanje ograničeno na razdoblje od polovice 18. stoljeća do raspada Austro-Ugarske, odnosno do 1918., do kada je uvriježeno računati “dugo” 19. stoljeće hrvatske povijesti. Razdoblje je izabrano za istraživanje jer smatramo da su protomodernizacijski i modernizacijski procesi i provedene reforme školstva tijekom toga razdoblja ključni za formiranje školstva kao odgojno-obrazovnog sustava koji postaje važan čimbenik u nastanku modernih građanskih društava, pa time i ključni za razumijevanje društva u cijelosti. Unatoč tomu što Dalmacija i Dubrovačka Republika s 19. stoljećem postaju sastavni dio Habsburške Monarhije, odnosno, Austrijskoga Carstva, istraživanje se geografski u većoj mjeri ograničava na područja Kraljevine Hrvatske i Slavonije, odnosno, onaj dio hrvatskih zemalja koji je bio u zajednici Zemalja Krune Sv. Stjepana te na područje Vojne krajine (do reinkorporacije). To ograničenje proizlazi iz realnih mogućnosti istraživanja u projektnom razdoblju od tri godine. Dio istraživanja odnosit će se ipak i na Dalmaciju i Dubrovačku Republiku (baze podataka studenata na visokim školama Habsburške Monarhije). Namjeravamo daljnji rad na započetom istraživanju nakon isteka tri projektne godine usmjeriti i na i Dalmaciju i Dubrovačku Republiku, uz suradnju drugih znanstvenika.
Značajan dio istraživanja predstavljaju pregled, transkripcija, prijevod i kritička analiza arhivske građe. Pritom se osobito misli na arhivske fondove Hrvatskoga kraljevskoga vijeća, Ugarskoga namjesničkog vijeća, Vrhovnoga školskoga ravnateljstva, Banskoga vijeća, Banske vlade te Odjela za bogoštovlje i nastavu koji se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Također će se provesti istraživanja u Hrvatskom školskom muzeju te u Državnim arhivima u Zagrebu, Osijeku, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Varaždinu. Od fondova pohranjenih u inozemnim arhivima ključni za predloženo istraživanje su fond Ugarskoga namjesničkoga vijeća i Odjela za školstvo u Mađarskom nacionalnom arhivu u Budimpešti (Magyar országos levéltár) koje je 1779-1848 bilo nadležno za pitanja školstva u Hrvatskoj i Slavoniji, fond “Ungarisches Kamerale” u Komorskom arhivu Austrijskoga državnoga arhiva u Beču (Finanz- und Hofkammerarchiv, Österreichisches Staatsarchiv) koji sadrži građu o financijskim aspektima uspostave državnoga školstva te fond Dvorskoga povjerenstva za školstvo koji se čuva u Arhivu za opću upravu (Allgemeines Verwaltungsarchiv) Austrijskoga državnoga arhiva u Beču. Brojna arhivska istraživanja bit će provedena i u sveučilišnim arhivima radi izrade baze podataka studenata na visokoškolskim ustanovama – tijekom tri godine trajanja projekta radi se posebice o sveučilišnim arhivima u Beču i Budimpešti. ali i o nizu fondova koji sadrže podatke o studentima visokih škola u Monarhiji, a čuvaju se u drugim arhivskim ili obrazovnim institucijama. Nadalje, značajan izvor, osobito od druge polovice 19. stoljeća nadalje, predstavljaju periodičke publikacije te brojne osobne ostavštine učitelja i profesora.
