Ratio educationis totiusque rei literariae („Sustav obrazovanja i cjelokupnog školstva“) uredba je donesena 1777. godine na zahtjev kraljice Marije Terezije kojom se propisuje organizacija škola sve do razine sveučilišta u Ugarskoj i njoj pridruženim zemljama, dakle, i u Hrvatskoj.

Zakon su na latinskom jeziku (službenom jeziku ne-germanskih zemalja Habsburške Monarhije) sastavili mađarski kancelar barun József Ürményi i suradnici, među kojima Pál Makó, isusovački profesor, Daniel Tersťanský, ravnatelj arhiva te povjesničar i pedagog Adam František Kollár, upravitelj bečke dvorske knjižnice. On je bio odgovor na ranije doneseni Allgemeine Schulordnung (Opći školski red) iz 1774. g. Johanna Felbigera, koji u Ugarskoj i Hrvatskoj nije prihvaćen zbog germanizatorskih tendencija.Ratio educationis vrijedio je za područje Ugarske i građanske Hrvatske do 1806. g. kad je u Budimu izdana prerađena verzija, no upitno je koliko su se njegove upute doista i slijedile u praksi.

Ovdje donosimo prevedeni sadržaj uredbe, u kojem se vidi i podjela škola, kao io čemu se sve promišljalo prilikom provođenja reformi školstva: od političke, socijalne i gospodarske podloge, preko planova, sadržaja, rasporeda i programa nastave, korištenja postojećih i izdavanja novih udžbenika pa sve do pravila ponašanja za učenike, ali i taj zakon govori i obriziza njihove roditelje. Nikad se pri promišljanju ne izostavlja iz središta pažnje glavni cilj obrazovanja: stvaranje dobrog i korisnog građanina, koji će biti od koristi sebi, drugima i svojoj domovini.

 

SUSTAV OBRAZOVANJA

i cjelokupnog školstva

za Ugarsko kraljevstvo i njemu pridružene zemlje

U Beču

u tiskari Johanna Thomasa von Trattnerna

tiskara i knjižničara Posvećenog Carsko-kraljevskog Veličanstva

1777.

Pregled djela

Predgovor

Dio prvi

Općenito o političko-gospodarskom sustavu upravljanja školama

Odjeljak I. Posebno o političkom sustavu upravljanja školama

Poglavlje 1. O političkom upravljanju studijima, usporedno kako za cijelo Kraljevstvo, tako i za pojedine zemlje tj. okruge

Poglavlje 2. O političkom upravljanju studijima, usporedno za sveučilišta, akademije, gimnazije i gramatičke škole

Poglavlje 3. O političkom upravljanju studijima, usporedno za narodne škole, tj. one svojstvene raznim narodima po Ugarskom kraljevstvu i njemu pridruženim zemljama

Poglavlje 4. O sirotištima

Poglavlje 5. O političkom upravljanju studijima usporedno za liceje, koji ne uživaju potporu javne školske blagajne

Odjeljak II. Posebno o gospodarskom sustavu upravljanja školama

Poglavlje 1. O potrebnim isplatama koje se tiču političkog upravljanja studijima

Poglavlje 2. O potrebnim isplatama koji se tiču samih škola i studija

Poglavlje 3. O potrebnim isplatama, usporedno za seminar za buduće doktorei za zaslužne učitelje

Poglavlje 4. O potrebnim isplatama, usporedno za školske zgrade

Poglavlje 5. O javnoj blagajni za cjelokupno školstvo, tj. o studijskom fondu

Dio drugi

O ustroju i planovima studija

Odjeljak I. O planu studija u narodnim (tj. NACIONALNIM) školama

Poglavlje 1. Što općenito treba promisliti u vezi s narodnim školama u oblastima Ugarskog kraljevstva

Poglavlje 2. O narodnim školama, usporedno za sela

Poglavlje 3. O trgovišnim narodnim školama

Poglavlje 4. O gradskim narodnim školama

Poglavlje 5. O primarnim narodnim školama

Odjeljak II. O latinskim školama tj. gramatičkim razredima ugarskih oblasti

Poglavlje 1. Opća zapažanja o latinskim školama, tj. gramatičkim razredima oblasti Ugarskog kraljevstva

Poglavlje 2. O planovima studija u gramatičkim školama

Poglavlje 3. O gradivu studija koje je općenito svima potrebno, a posebno o pravopisu, krasopisu, računanju itd.

Poglavlje 4. O općenito korisnim planovima studija u gramatičkim školama

Poglavlje 5. O ostalom studijskom gradivu, koje nije korisno svima, već samo nekim mladićima

Poglavlje 6. O knjižničnoj građi koja uključuje općenito potrebne discipline

Poglavlje 7. Zaključak o ustroju gramatičkih latinskih škola u nasljednim zemljama Ugarske

Odjeljak III. O ugarskim kraljevskim arhigimnazijama i gimnazijama

            Poglavlje 1. Opća zapažanja o ugarskim kraljevskim gimnazijama

Poglavlje 2. O općim i potrebnim planovima studija u gimnazijama

Poglavlje 3. O općenito korisnim planovima studija

Poglavlje 4. O sporednim, tj. izvanrednim gimnazijskim studijima

Poglavlje 5. O knjigama potrebnim u ovom novom ustroju gimnazija

Poglavlje 6. Pogovor odjeljka o ugarskim kraljevskim gimnazijama

Odjeljak IV. O kraljevskim akademijama u Ugarskom kraljevstvu

            Poglavlje 1. O prirodi i cilju kraljevskih akademija u Ugarskoj

Poglavlje 2. O akademskim objašnjenjima izabranog školskog gradiva i o njegovoj prikladnoj raspodjeli

Poglavlje 3. Općenito o akademskom tečaju

Poglavlje 4. O raspravama koje tijekom akademskog tečaja trebaju održavati slušači kako filozofije, tako i prava.

Poglavlje 5. O akademskom tečaju usporedno za filozofske poduke, tj. posebno o filozofskom tečaju

Poglavlje 6. O akademskom tečaju usporedno za pravne poduke, tj. posebno o pravnom tečaju

Poglavlje 7. O kraljevskim knjižnicama i muzejima ugarskih akademija

Dodatak

            O teološkom studiju na kraljevskim akademijama

            O kraljevskom sveučilištu

O zvjezdarnici i muzejima sveučilišta

O sveučilišnoj knjižnici, numizmatičkoj zbirci i muzeju ostalih spomenika starine

O sveučilišnoj tiskari

ZAKLJUČAK

Dio treći

O uređenju škola, tj. upravljanju disciplinom

Odjeljak I. O uređenju škola, usporedno za njihove odgojitelje i učitelje

Poglavlje 1. O onome na što se treba paziti pri izboru učitelja umijeća i nadstojnika studija

Poglavlje 2. O počasnom naslovu koji odgovara nadstojnicima studija i učiteljima umijeća, te o nagradama za zaslužne i kaznama za prijestupnike

Poglavlje 3. O osnivanju stalnoga seminara za budućeučitelje i školske nadstojnike

Odjeljak II. O uređenju škola, usporedno za studijsku mladež

            Poglavlje 1. O brizi za zdravlje koju treba primijeniti na studijsku mladež

            Poglavlje 2. O njegovanju urođene vještine kojetreba primijeniti na studijsku mladež

Poglavlje 3. O uređenju škola, usporedno s oblikovanjemnavika studijske mladeži

Odjeljak III. O uređenju škola, usporedno za roditelje mladića koji studiraju

            Poglavlje 1. O onome što se odnosi namir i sigurnost roditelja

            Poglavlje 2. O onome što se odnosi na ostale pogodnosti roditelja

            ZAKLJUČAK

(Maja Matasović)

Literatura:

CUVAJ, Antun: Građa za povijest školstva – svezak I-III, Zagreb: Trošak i naklada Kr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade, Odjela za bogošt. i nastavu, 1910.

FRANKOVIĆ, Dragutin: Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj, Zagreb:Pedagoško-književni zbor, 1958.

MODRIĆ-BLIVAJS, Dunja: „Utjecaj školskog zakonodavstva na razvoj školstva uBanskoj Hrvatskoj od 1774. do 1850. godine“, Povijesni prilozi 32(2007), 209-221

Pedagogijska enciklopedija, 1895.-1906.

PUKÁNSZKY, Béla – NÉMETH, András: Neveléstörténet, Nemzeti Tankönyvkiadó, 1994.

SHEK BRNARDIĆ, Teodora: „The Enlightenment’s Choice of Latin: the Ratio educationis of 1777 in the Kingdom of Hungary“, Latin at the Crossroads of Identity: The Evolution of Linguistic Nationalism in the Kingdom of Hungary(ur. G. Almási – L. Šubarić), Leiden: Brill, 2015.; 119-151