Hrvatska zaklada za znanost koja financira provedbu projekta “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj” u razdoblju od 1. rujna 2014. do 28. veljače 2018. provodi redovite godišnje kontrole rada na projektu (više o praćenju provedbe projekta v. na stranicama HRZZ).  Kontrole se sastoje od opsežnog financijskog izvješća i izvješća o radu te dvije neovisne recenzije.

 

Prva godina provedbe projekta (1. rujan 2014. – 31. kolovoz 2015.) financirana je sredstvima HRZZ-a s 155.682,64 HRK. Za ta sredstva suradnici projekta su:

• osmislili i dali izraditi povezane baze podataka “Studenti iz hrvatskih zemalja na visokim školama Habsburške Monarhije” i “Profesori i učitelji Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva”
• uspostavili interaktivnu kartu škola u Hrvatskoj i Slavoniji
• obavili četiri opsežna istraživanja u Austrijskom državnom arhivu u Beču, Arhivu Sveučilišta u Beču i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici
• obavili tri opsežna istraživanja u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti, Arhivu Sveučilišta ELTE i Nacionalnoj knjižnici Szecsenyi
• nabavili stručnu literaturu, dostupnu u Knjižnici Hrvatskoga instituta za povijest
• nabavili potrebnu informatičku opremu za istraživanje (dva ručna skenera, jedan eksterni hard, četiri prijenosna kompjutera, stalak za digitalnu kameru)
• napisali ukupno 20 recenziranih znanstvenih radova, od toga devet na stranom jeziku
• sudjelovali na 10 znanstvenih konferencija, od toga devet međunarodnih i u inozemstvu
• uspostavili mrežne stranice projekta
• evidentirali i pripremili znatan dio arhivske građe za tri sveska izvora o povijesti školstva i baze podataka

 

Uspjeh prve godine projekta ocijenjen je ocjenom A – Odličan napredak (projekt je u potpunosti ispunio svoje ciljeve za zadano razdoblje ili je premašio očekivanja)

Iz recenzija (anonimni recenzenti): 

Članovi istraživačkog tima pokazali su iznimnu međunarodnu aktivnost sudjelovanjima na znanstvenim skupovima/konferencijama i istraživanjima u inozemnim arhivima. Kako su hrvatske zemlje tijekom 18. i 19. stoljeća bile dio većih političkih konglomeracija, iznimno je važno proučiti suodnos izvanjskih centara moći prema razvoju hrvatskog školskog sustava što se omogućava ovakvim istraživanjem.

Projekt je pokrenuo niz međunarodnih aktivnosti u cilju ostvarivanja zadanih istraživačkih tema. Dobiveno je nekoliko međunarodnih stipendija. Web-stranica projekta je izvrsna, informativna i pregledna.

Projekt je ostvario sve postavljene ciljeve što ukazuje da je bio realno planiran. Razvoj školstva i njegov utjecaj na hrvatsku modernizaciju moguće je javno prezentirati, osobito u edukaciji nastavnika. Ovakav projekt omogućuje suradnju sa širokim spektrom ustanova povezanih s edukacijskim znanostima, povijesti školstva i sl., a dio toga je ostvaren u prvoj godini projekta.

Komentari i obrazloženje ocjene:Iz priloženog je vidljibo da se na projektu radi, osobito na temelju učešća na više međunarodnih skupova. Kada budu objavljeni radovi biti će jasnije koliki je to doprinos.

S obzirom da je veći dio aktivnosti još „u proceduri“, posebno kod objave znanstvenih radova i njihov učinak na formiranje novih spoznaja iz područja školstva od sredine 18. stoljeća, a tematika je izuzetno široka i zahtjevna, potrebno je vrijeme za kvalitetniju evaluaciju rezultata.
Jedan dio rezultata implementirat će se i kroz drugu građu, te kod Izložbe za što je potrebno još rada.

 

Druga godina provedbe projekta (1. rujan 2015. – 28. veljača 2017.; uključujući šestomjesečno produženje zbog rodiljnog dopusta) financirana je sredstvima HRZZ-a s 113.651,56 HRK. Suradnici projekta obavili su sljedeće:

• Transliterirali, preveli i/ili kritički obradili najznačajnije dokumente školskoga zakonodavstva u 18. i 19. stoljeću te ih objavili u oblliku recenzirane e-knjige.
• Objavili 11 znanstvenih radova, od toga devet s međunarodnom recenzijom, i dva stručna rada.
• Napisali dodatnih 11 radova, koji su u postupku objavljivanja.
• Sudjelovali u objavi još jednog zbornika radova.
• Održali 16 izlaganja na konferencijama (od toga devet u inozemstvu).
• Održali 11 javnih predavanja.
• Osmislili i organizirali izložbu o povijesti školstva u Valpovštini.
• Organizirali i održali doktorandsku radionicu “Istraživanje povijesti školstva u Hrvatskoj”.
• Započeli kontinuirane unose u bazu podataka “Studenti iz hrvatskih zemalja na visokim školama Habsburške Monarhije” i “Profesori i učitelji Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva”. Pretraživanje baze podataka je od ožujka 2016. dostupno za javnost.
• Započeli kontinuirane unose u interaktivnu kartu škola u Hrvatskoj i Slavoniji.
• Obavili tri opsežna istraživanja u Austrijskom državnom arhivu u Beču, Arhivu Sveučilišta u Beču i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.
• Obavili istraživanje u Arhivu Baranje u Pečuhu.
• Nabavili stručnu literaturu, dostupnu u Knjižnici Hrvatskoga instituta za povijest.
• Kontinuirano održavali mrežne stranice projekta na hrvatskom i engleskom jeziku.
• Evidentirali i pripremili znatan dio građe za povijest školstva koja će na mrežnim stranicama biti prezentirana u 3. godini provedbe projekta.
• Objavili poziv za međunarodnu znanstvenu konferenciju “Being a Student in the Habsburg Monarchy”, odabrali izlagače i izradili program (Zagreb, 18-19. svibnja 2017.)
• Pripremili građu za izložbu “Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću”

 

Uspjeh druge godine projekta također je ocijenjen ocjenom A – Odličan napredak (projekt je u potpunosti ispunio svoje ciljeve za zadano razdoblje ili je premašio očekivanja)

Iz recenzija (anonimni recenzenti): 

Prikazan je veliki trud u ostvarenju Radnog plana. Osobito se kao uspješna točka
ističe formiranje Baze podataka – Studenti iz hrvatskih zemalja na visokim školama
Habsburške Monarhije što će omogućiti široj, ne samo historiografskoj, zajednici
daljnja istraživanja. Predlaže se Hrvatskoj zakladi za znanost da nastavi, i po
mogućnosti, i poveća financiranje projekta.

Projekt je izvrsno vođen i predstavlja primjer uspješnog projekta. Ostvarena je zavidna
međunarodna suradnja.

Temeljni razlog za dodjeljivanje najviše ocjene ovome projektu jest poglavito sustavna, cjelovita i uzorna realizacija svih projektnih ciljeva predviđenih za drugo projektno razdoblje. Pritom je, kao dodatan rezultat, ostvarena i vrijedna međuprojektna suradnja s HRZZ projektom “Vojnički život i slike radnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918. godine”. Ta je suradnja rezultirala objavljivanjem zbornika radova “Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru” koji je od ključne važnosti za daljnji razvoj domaćih mikrohistorijskih i historijsko-antropoloških istraživanja.
Osim objavljivanja e-izdanja opsežne prve knjige povijesnih izvora „Zakonodavni okvir“ koja je popraćena kvalitetnom i informativnom uvodnom studijom, članovi projekta su u drugom izvještajnom razdoblju objavili 11 izvornih znanstvnih radova i 2 stručna rada, dok je 6 znanstvenih radova prihvaćeno za tisak i dodatnih 5 poslano na recenzije.
Suradnici na projektu istaknuli su se i zapaženim sudjelovanjima na 16 znanstvenih konferencija od koji je čak 9 međunarodnih. Sukladno predviđenom radnom planu, provedena su opsežna arhivska istraživanja u Beču i Pečuhu koja su rezultirala uspostavom i stalnim dopunjavanjem dvaju baza podataka koje sadrže unose za više od 1000 osoba. Tijekom arhivskih istraživanja članovi projekta došli su do saznanja i o dosad nepoznatoj građi u Mađarskom državnom arhivu koja će biti snimljena i uvrštena u drugu knjigu izvora.
Naposljetku valja posebno pohvaliti izgled i sadržaj mrežnih stranica projekta na kojima su podrobno dokumentirane sve projektne aktivnosti, uključujući i baze podataka. One sadrže i interaktivnu kartu te e-izdanje knjige izvora, što je od iznimne važnosti za vidljivost projekta i diseminaciju projektnih rezultata. Kad je o diseminacijskim aktivnostima riječ, valja izdvojiti i uspješno održavanje doktorandske radionice „Istraživanje povijesti školstva u Hrvatskoj“ u Hrvatskom školskom muzeju koja je ne samo pružila dokaz o vrlo visokoj razini teorijsko-metodološke osmišljenosti projektne platforme, već je i uvelike potaknula istraživački interes za povijest školstva i obrazovanja u mlađem naraštaju znanstvenika. O hvalevrijednim naporima koje članovi projekta ulažu u popularizaciju projektnih aktivnosti i istraživačkih rezultata svjedoči i činjenica da su tijekom drugog izvještajnog razdoblja održali 11 javnih predavanja i predstavljanja projekta te osmislili i organizirali jednu izložbu. Osim toga, u cilju popularizacije povijesti školstva i obrazovanja u okviru historijske znanosti, suradnici na projektu organizirali su i sekciju za povijest školstva i obrazovanja u sklopu V. kongresa hrvatskih povjesničara (Zadar, 5-8. 10. 2016.), što je također dodatni rezultat.
Krucijalan čimbenik za daljnju promociju vrijednih istraživačkih rezultata i povećanje međunarodne vidljivosti projekta zasigurno je Međunarodna znanstvena konferencija „Being a Student in the Habsburg Monarchy“ koja će se održati u Zagrebu 18. i 19. svibnja 2017. godine uz sudjelovanje najeminentnijih stranih i domaćih stručnjaka za povijest školstva.
Na osnovu predočenih rezultata evaluacije, svesrdno predlažem nadležnom tijelu da nastavi s pružanjem institucionalne i financijske podrške ovome projektu koji je po ostvarenim rezultatima i planiranim daljnjim ciljevima zasigurno jedan od najperspektivnijih znanstvenih projekata ne samo na području povijesnih znanosti, već i društveno-humanističkih znanosti u cjelini.

Projekt „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj“ ističe se kao nadasve uspješan i uzoran primjer kako po svojoj teorijskoj i metodološkoj fundiranosti, tako i po usklađenosti projektnih ciljeva i aktivnosti s finalnim ishodima i istraživačkim rezultatima. Pritom posebice valja istaknuti njegovu medijsku zanimljivost što, prije svega, valja zahvaliti uzorno grafički uređenim i opremljenim mrežnim stranicama na hrvatskome i engleskom jeziku. Naposljetku treba upozoriti i na dragocjene poticaje koje projekt poput ovoga može i mora pružiti procesu planiranja i provedbe kurikularne reforme u Republici Hrvatskoj. Naime, samo dubinsko poznavanje i razumijevanje složenih povijesnih procesa modernizacije i transformacije obrazovnog sustava u Hrvatskoj koje u svakom pogledu osigurava ovaj projekt nudi adekvatne temelje za osmišljavanja i oblikovanje novog modela osnovnoškolskog i visokoškolskog obrazovanja koje bi bilo relevantno i konkurentno u europskim i globalnim okvirima.