Opis projekta
Uspostavni znanstveni projekt “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj” (18. i 19. stoljeće) dio je znanstveno-istraživačkoga rada na Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Rad projekta financira Hrvatska zaklada za znanost u trajanju od tri i pol godine (1. rujna 2014. – 28. veljače 2018.). U radu projekta surađuje devet znanstvenika i istraživača zaposlenih na Hrvatskom institutu za povijest. Osnovni je cilj projekta suvremenim metodološkim pristupima te analizom i kritičkom obradom arhivske građe utvrditi ključne čimbenike formiranja, djelovanja i utjecaja školstva u Hrvatskoj te valorizirati njegov suodnos sa školstvom Habsburške Monarhije i odraz na društvenu mrežu moći u razdoblju (proto)modernizacije.
Školstvo kao obrazovno-odgojni podsistem društva od sredine 18. stoljeća nadalje sa svojim se granicama dodiruje, ali i isprepliće s političkim, gospodarskim, znanstvenim, kulturnim, vjerskim i obiteljskim podsistemom društva. Stoga je za razumijevanje razvoja društva nužno i poznavanje školskoga zakonodavstva i obrazovnih institucija koje su kroz sekundarnu socijalizaciju reproducirale poželjne normativne okvire za društvo unutar kojega su djelovale. Protomodernizacijski i modernizacijski procesi i provedene reforme školstva tijekom 18. i 19. stoljeća ključni su za formiranje školstva kao odgojno-obrazovnog sustava koji postaje važan čimbenik u nastanku modernih građanskih društava, pa time i ključni za razumijevanje društva u cijelosti. Istraživanje problematike školstva zahtjeva multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup koji se bitno razlikuje od dosadašnjih istraživanja zatvorenih u disciplinarnim granicama.
Ciljevi su projekta suvremenim metodološkim pristupima te analizom i kritičkom obradom arhivske građe utvrditi ključne čimbenike formiranja, djelovanja i utjecaja školstva u Hrvatskoj te valorizirati njegov suodnos sa školstvom Habsburške Monarhije i odraz na društvenu mrežu moći u razdoblju (proto)modernizacije. Rezultati projekta bit će tri sveska dokumenata ključne važnosti za razvoj školskoga sustava u Hrvatskoj, baza podataka studenata na visokim učilištima Habsburške Monarhije, baza podataka profesora u školama Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva, interaktivna karta obrazovnih ustanova, međunarodna znanstvena konferencija te izložba i doktorandska radionica u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom. Jedan od ciljeva jest i stvoriti preduvjete za širenje međunarodne suradnje te uključenje tema iz povijesti hrvatskoga školstva u međunarodne projekte.
Potencijalne korisnike rezultata istraživanja vidimo među istraživačima povijesti, osobito povijesti školstva i institucionalne povijesti, potom među istraživačima genealogije, stručnjacima edukacijskih znanosti, pravnicima i pravnim povjesničarima te osobito sociolozima, budući da je za razumijevanje razvoja društva i socijalizacije nužno i poznavanje djelovanja i utjecaja sustava obrazovanja. Smatramo da će ovo istraživanje predstavljati važan korak prema komparativnom i interdisciplinarnom pristupu povijesti školstva u Hrvatskoj te da će pridonijeti prihvaćanju novih metodoloških obrazaca u istraživanju povijesti školstva te na temelju sustavnoga istraživanja pružiti osnovne smjernice, ali i nezaobilazan izvor za izradu kompleksnije sinteze povijesti školstva u Hrvatskoj, pri čemu će i uvodne studije u planiranim knjigama građe pružiti okvir za daljnju znanstvenu analizu i razradu niza specifičnih tema povijesti školstva. Nadamo se doktorskom radionicom, javno dostupnim internetskim bazama, interaktivnom kartom obrazovnih ustanova i redovnim ažuriranjem web stranica projekta popularizirati istraživanje i pojedine teme povijesti školstva. Nadalje, predložena internetska baza studenata na visokoškolskim ustanovama Monarhije bit će temelj za analizu intelektualnih transfera i vertikalnih socijalnih uspona tijekom ključnoga razdoblja modernoga društva u hrvatskim zemljama.
