Novi radovi u Časopisu za suvremenu povijest!
U dva broja Časopisa za suvremenu povijest, god. 49., br. 2. i 3., objavljen je dio radova napisanih temeljem prezentacija na V. kongresu hrvatskih povjesničara (Zadar, 5.-8. listopada 2016.) u okviru sekcije “Povijest obrazovanja i školstva”. Sekciju je moderirala dr. sc. Vlasta Švoger, a pokrenuta je na poticaj znanstveno-istraživačkog rada koji se provodi u okviru projekta “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj”.
U spomenuta dva broja Časopisa za suvremenu povijest objavljeni su sljedeći radovi s te sekcije:
Vanni D’Alessio ; Filozofski Fakultet u Rijeci, “Politika obrazovanja i nacionalno pitanje u socijalističkoj Jugoslaviji: škole s talijanskim nastavnim jezikom u Istri i Rijeci” ČSP 49 (2017) 2, 219-240.
Cjelovit rad dostupan na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=275580
Sažetak:
Rad se bavi pitanjem državne politike prema manjinama u višejezičnim sredinama te problematikom nacionalne pripadnosti i ravnodušnosti u državnoj tranziciji. Konkretno, članak analizira integraciju stanovnika koji su bili govornici talijanskoga u Hrvatsku nakon Drugoga svjetskog rata na primjeru školstva na talijanskom jeziku u socijalističkoj Jugoslaviji. Manjinske škole bile su mjesto za socijalizaciju i enkulturaciju govornika talijanskoga u Istri i Rijeci, ali i za mjerenje stupnja i vrste integracije obitelji koje su odlučile ostati živjeti u Hrvatskoj nakon pripojenja sjeveroistočnoga Jadrana Jugoslaviji u manjinsku zajednicu i državu. Tekst promišlja namjere, strategije i prakse lokalnih i središnjih vlasti te članova i institucija talijanske manjine u pravcu asimilacije, disimilacije i izolacije talijanske govorne skupine.
Sergej Filipović, “Štrajk učenika osječke Kraljevske velike gimnazije iz 1912. godine”, ČSP 49 (2017) 2, 243-255
Cjelovit rad dostupan na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=275586
Sažetak:
Rad se, na temelju arhivskih izvora te onodobnoga tiska, bavi štrajkom učenika osječke Kraljevske velike gimnazije 1912. godine. Taj se štrajk stavlja u povijesni kontekst zbivanja u Hrvatskoj, prije svega krize nakon imenovanja Slavka Cuvaja hrvatskim banom i njegova raspuštanja Hrvatskoga sabora. Promatraju se demonstracije osječkih učenika 24. veljače 1912., štrajk osječkih učenika 28. veljače 1912. te zbivanja vezana uz štrajk u ožujku iste godine. Kraljevska velika gimnazija služi kao primjer kako je učenički štrajk 1912. izgledao na lokalnoj razini. U radu se analiziraju razlozi štrajka, opisuje se njegov tijek i posljedice za sudionike te analizira stav javnosti prema njemu, nakon čega se donose određeni zaključci.
Branko Ostajmer, Hrvatski institut za povijest, “Učiteljstvo Banske Hrvatske u vihoru Velikoga rata”, ČSP 49 (2017) 3, 555-569
Cjelovit rad dostupan na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282263
Sažetak:
Autor u radu na temelju arhivskih izvora, literature i novina nastoji sagledati ulogu učiteljstva Hrvatske i Slavonije u razdoblju Prvoga svjetskog rata, s posebnim naglaskom na sudbini učitelja na bojištima te na različitim oblicima progona kojima su bili izloženi oni učitelji koji su aktivno iskazivali protudržavne nazore ili bili doživljavani kao politički nepouzdani.
Sonja Gaćina Škalamera, Hrvatski školski muzej, “Učiteljska zadruga (1865. – 1891.) Najstarija učiteljska udruga u Hrvatskoj”, ČSP 49 (2017) 3, 571-582
Cjelovit rad dostupan na: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=282265
Sažetak:
Humanost i solidarnost temeljna su načela na kojima je 1865. organizirana prva učiteljska udruga u Hrvatskoj – Učiteljska zadruga. Tijekom 25 godina djelovanja Zadruga je dobrotvornim radom pomagala školovanje djece preminulih učitelja te sudjelovala u izgradnji učiteljskih ustanova i inicirala osnutak drugih učiteljskih udruga. U radu su analizirani djelovanje i postignuća Učiteljske zadruge.
