Seriju kolokvija otvorio je akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU, a izlaganje s temom Između tradicije i javnoga interesa: profesionalizacija kirurške struke u Hrvatskoj 18. stoljeća održala je Ivana Horbec.

Sažetak predavanja:

Razvoj kirurške struke 18. stoljeću izvrstan je primjer na temelju kojeg se može promatrati formiranje protomodernih državnih struktura u Habsburškoj Monarhiji tijekom razdoblja prosvijećenog apsolutizma, kao i prihvaćanje novih znanja i sustava u manjim i tradicionalnijim sredinama na periferijij habsburške moći – kakvo je svakako bilo Hrvatsko- Slavonsko Kraljevstvo. Na ovom su se području promjene uslijed formiranja državnog javnozdravstvenog sustava odnosile pretežno na kirurgiju, na kojoj je u ruralnim sredinama izvan znatnijeg dosega sveučilišnih centara počivao protomoderni sustav javnoga zdravstva. Kirurgija je gotovo do kraja 18. stoljeća bila neakademska disciplina, podložna cehovskim pravilima i definirana unutar politički i društveno prihvatljivog okvira sa snažnim tradicionalnim sponama. Zbog toga je koncept kirurgije bilo izrazito teško mijenjati, za razliku od liječništva koje je bilo pod snažnim utjecajem intelektualnih ideja sveučilišnih medicinskih centara. Na primjeru profesionalizacije kirurške struke autorica je ukazala na ulogu razvoja medicinskog obrazovanja i razvoju javnozdravstvenog sustava te na druge društvene i institucionalne faktore koji su doprinjeli prihvaćanju / odbijanju novih standarda te analizirala izazove s kojima se hrvatsko društvo moglo suočiti pri implementaciji reformi prosvijećenog apsolutizma.

Program kolokvija

]]> http://histedu.isp.hr/1-znanstveni-kolokvij-iz-povijesti-i-filozofije-znanosti/feed/ 0 http://histedu.isp.hr/xvii-dani-julija-benesica/ http://histedu.isp.hr/xvii-dani-julija-benesica/#comments Thu, 07 Dec 2017 10:51:19 +0000 http://histedu.isp.hr/?p=1551 U organizaciji Muzeja grada Iloka održan je 21. listopada 2017. znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem XVII. dani Julija Benešića. Na skupu su od suradnika na projektu sudjelovali dr. Branko Ostajmer, s temom Iločki vinar i saborski zastupnik Pavle (Paja) Arsenić, te dr. Dinko Župan, s temom Prva dva desetljeća rada Vinogradarsko-voćarske škole u Iloku.

Na skupu su sudjelovala dvojica suradnika projekta – dr. Dinko Župan i dr. Branko Ostajmer, i to sa sljedećim temama izlaganja:

Dinko Župan, Vinogradarstvo u slavonskim školama u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća

Vinogradarstvo je u hrvatski školski sustav druge polovice 19. stoljeća bilo uključeno na više razina. Na prvoj razini vinogradarstvo je bilo uključeno u osnovnim školama u sklopu praktičnog rada u školskim vrtovima. Od 1874. godine u sklopu svake škole trebao se nalaziti školski vrt u kojem su djevojčice imale praktičnu obuku u povrtlarstvu, a dječaci u voćarstvu i vinogradarstvu. Na drugoj razini vinogradarstvo je bilo uključeno u strukovnim gospodarskim školama u sklopu kojih su polaznici na drugoj godini imali predmet vinogradarstvo. Taj predmet je u zimskom semestru imao tjednu satnicu od 3 sata, a u ljetnom 1 sat tjedno. Polaznici gospodarskih učilišta tako su učili o: raznim vrstama vinove loze, položaju i tlu vinograda, cijepljenju i održavanju loze, sađenju novih vinograda, rezidbi trsova i njihovoj zaštiti od nametnika. Osim u gospodarskim školama vinogradarstvo je na drugoj razini bilo zastupljeno i u specijaliziranim vinogradarskim školama. U prvom dijelu izlaganja autor je prikazao zastupljenost vinove loze u pojedinim školskim vrtovima slavonskih pučkih škola. Drugi dio izlaganja bio je posvećen gospodarskoj školi u Požegi (Kraljevska zemaljska ratarnica) u sklopu koje su polaznici imali teorijsku nastavu i praktičnu obuku iz vinogradarstva na vinogradu veličine dva jutra na kojem su se uzgajale razne sorte vinove loze (graševina, burgundac, zelenika i crna braničevka). Osim požeške Ratarnice prikazan je i rad Kraljevske vinogradarske škole koja je osnovana 1899. u Iloku. Na kraju istaknuto je koliko je vinogradarstvo bilo zastupljeno i tematizirano u specijaliziranom školskom časopisu Školski vrt koji je izlazio tijekom devedesetih godina 19. stoljeća.

Branko Ostajmer,  Prvo srijemsko vinarsko dioničko društvo u Iloku

Vinogradarstvo je od davnih vremena bilo važna gospodarstvena grana na tlu Srijema, možda i više nego u bilo kojem drugom hrvatskom kraju. Navedeno je vrijedilo i za razdoblje druge polovice 19. stoljeća. Nepoznati autor jednoga novinskoga izvješća predočio je značenje vinogradarstva, vinarstva i vina za Srijem na sljedeći slikovit način: “… jer nam je vinogradarstvo najveća, rekao bih jedina privreda”. U svakom slučaju, nije bilo nimalo neobično da je jedno od prvih hrvatskih vinarskih dioničkih društava zasnovano 1872. godine u Iloku, u okrilju Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva (u obližnjim Srijemskim Karlovcima slično društvo se osniva naredne, 1873. godine, ali prvim takvim društvom u hrvatskim zemljama – Prvim dalmatinskim vinarskim društvom – kiti se Split). Osnovni ciljevi Prvoga srijemskog vinarskog dioničkog društva bili su unapređenje vinogradarstva i posredovanje u trgovini vina, odnosno plasman vina – ali i šljivovice – na inozemna tržišta. Društvo se pobrinulo i oko izlaganja raznih vrsta srijemskih vina na domaćim i međunarodnim gospodarskim izložbama s kojih su se srijemski vinari vraćali ovjenčani brojnim nagradama i priznanjima. Međutim, obećavajući uzlet Društva i srijemskoga vinogradarstva uopće naglo je prekinut; u spletu uzroka dominirali su pojava filoksere i narušeni međunacionalni (hrvatsko-srpski) odnosi na tlu Iloka i Srijema. Cilj izlaganja i pisanoga rada jest predstaviti okolnosti u kojima je iločko Prvo srijemsko vinarsko dioničko društvo nastalo, uspješno djelovalo te naglo i neslavno skončalo

Puni program skupa i knjiga sažetaka dostupni su na sljedećoj poveznici

Na konferenciji su sudjelovale Vlasta Švoger, s temom „Theologiestudium in Wien und das ‘Frintaneum’ als Sprungbrett für erfolgreiche Karrieren kroatischer Priester im 19. Jahrhundert“, te Ivana Horbec s temom “Die Medizinische Fakultät in Wien und die Professionalisierung der Chirurgie in Kroatien im 18. Jahrhundert”.

Više o programu i skupu

Sažetak izlaganja dr. Švoger, Stjepan Moyses i Prosvjetni odsjek Banskoga vijeća (1848.-1850.)

U radu se ukratko prikazuje osnivanje Banskoga vijeća, prve hrvatske vlade. U travnju 1848. godine osnovao ga je ban Josip Jelačić kao svoje savjetodavno tijelo, a nakon njegova odlaska u rat u Mađarsku u rujnu 1848., Bansko je vijeće de facto postalo prva hrvatska nezavisna vlada. Načelnik Prosvjetnog odsjeka Banskoga vijeća bio je Stjepan Moyses. U radu se analizira rad Prosvjetnog odsjeka pod Moysesovim vodstvom, pri čemu je težište stavljeno na tri važna pitanja – izradu zakona o tisku i zakonske osnove o modernizaciji hrvatskoga školstva te postupak izbora novog profesora filozofije na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Vođenjem Prosvjetnog odsjeka Banskoga vijeća te dugogodišnjim pedagoškim radom kao profesor filozofije na tada najvišoj školskoj ustanovi u Hrvatskoj Stjepan Moyses ostavio je značajan trag u povijesti hrvatskoga školstva.

Puni program skupa

Prezentacija dr. Švoger

Program radionice: 

9:30 Introductory words (Vjera Katalinić, project leader)

9:45 IVANA HORBEC (Zagreb, HR) The Challenges of Historiographic Research in Networking in the 18th- and 19th-Century Habsburg Monarchy (an Overview)

10:10 KATJA RADOŠ PERKOVIĆ (Zagreb, HR) Deciphering a Journal: Luka Sorkočević’s Experience of Vienna (1781-82)

10:35 JOLANTA GUZY-PASIAK (Warsaw, PL) Ludomir Michał Rogowski: Peregrinations and Music

11:30 STANISLAV TUKSAR (Zagreb, HR) Franjo Ksaver Kuhač, Franz Liszt and Weimar

11:55 MARUŠA ZUPANČIČ (Ljubljana, SI) Václav Huml and His Network of Musicians

12:20 VILENA VRBANIĆ (Zagreb, HR) Keyboard Instruments and Their Builders: Three Square Pianos (Tafelklaviere) from Dalmatian Museums

15.00 VIKTOR VELEK (Ostrava, CZ) Musical Culture of Czechs in Vienna 1840-1939 – a Development of a Project

15:25 SARA RIES (Zagreb, HR) Franjo Ksaver Kuhač (1834-1911): The Second and Third Books of Correspondence – Intricacies of Transliteration

15:50 SANJA MAJER-BOBETKO (Zagreb, HR) Franjo Ksaver Kuhač: Correspondence, 1864. Personal Names, Toponyms, Notions

16:15 VJERA KATALINIĆ (Zagreb, HR) On the Eve of a Turning Point: The Year 1860 in Zagreb Theatrical Life. Applications in the Database

16:40 General discussion

Knjižica sažetaka dostupna je na sljedećoj poveznici

Sažetak izlaganja I. Horbec, The Challenges of Historiographic Research in Networking in the 18th- and 19th-Century Habsburg Monarchy (an Overview)

The Habsburg Monarchy was a very pluricultural space, with various languages, histories, political traditions, religions and diverse and changing national loyalties. A historian who wants to address mechanisms of transfer of ideas and knowledge in the Monarchy in the premodern period and to interpret interpersonal relations has to be prepared for a thorough and comprehensive study of archival sources of different provenance. The presentation is a brief account of the challenges faced by a researcher in Croatian history in his task to reconstruct the networking through music in the 18th and 19thcentury and, specifically, to examine the impact of musical and extra-musical contacts of musicians Luka Sorkočević and Franjo Ksaver Kuhač. These challenges refer to a scattered distribution of archival sources that are relevant for the research and a need for a complex analysis of sources that are generally speaking unsystematic and fragmentary. It will be argued that sources cannot only be used for providing data to detect models that are applicable to society as a whole in a certain period of time and that the historian should aim at detecting individual networking strategies, interaction between specific social ties or influences exerted by the behaviour of others.

Ivana Horbec predstavila je na konferenciji rezultate istraživanja o razvoju javnih službi tijekom 18. stoljeća s posebnim osvrtom na ulogu obrazovanja u upravnim i pravnim znanostima. Tema izlaganja bila je “Maria Theresia und der Ausbau des Beamtentums in Kroatien”

Ostali izlagači bili su:

Josip Seršić (Wien): “Königin Maria Theresia und die Wiener Kroaten”

Johann Szegö (Wien): “Maria Theresia als Königin von Ungarn”

Christoph Augustynowicz (Wien): “Maria Theresia und Galizien – die Erste Teilung Polen-Litauens 1772″

Anamarija Manestar (Wien): “Die Wirtschaftsanalyse: Vergleich zwischen den kroatischen und österreichischen Ländern in der Epoche von Maria Theresia”

Moderator simpozija bio je Branko Bošnjaković.

Više o simpoziju

Na simpoziju je svoja istraživanja predstavila i dr. Vlasta Švoger, koja je održala izlaganje na temu “Kroatische Zeitungen, Schule und ein Lehrer: Mijat Stojanović (1818-1881) über Schule und Erziehung”.

Sažetak izlaganja dr. Švoger: 

In dieser Arbeit wird die Presselandschaft Kroatiens um die Mitte des 19. Jahrhunderts skizziert und die Rolle der Zeitungen als Kommunikationsmittel sowie die Publizistische Tätigkeit von Mijat Stojanović, einem der prominentesten kroatischen Lehrer und Pädagogen im 19. Jahrhundert, geschildert. In seinen zahlreichen Artikeln in kroatischen politischen Zeitungen versuchte er politische Öffentlichkeit und Machthaber in Kroatien für wichtige gesellschaftliche Rolle der Schule und deren Probleme zu sensibilisieren.

Puni program simpozija

Prezentacija dr. Švoger

Dr. sc. Vlasta Švoger, Students from a Small Country in the Big City – Croatians Studying in Vienna in the 19^th Century

Vienna as the capital of the Habsburg Monarchy with its rich cultural life and a prominent university attracted many students from Croatia in the 19^th century. Graduation at the Vienna University opened the door to a good start in the State administration or to some other public duty or politics. For these reasons many well-off Croatian upper (aristocratic or noble) or middle class families sent their sons to study in Vienna. This paper reconstructs the life of Croatians students in the big city, on the basis of the autobiographies and the correspondence of four distinguished members of Croatian intellectual elite – the writer and physician Juraj Matija Šporer (1795-1884), the publicist and politician Andrija Torkvat Brlić (1826-1868) and his brother the politician Ignjat Brlić (1834-1892), and the writer and politician Ksaver Šandor Gjalski (1854-1935). The autobiographies of Šporer and Gjalski, and the family correspondence of the Brlić brothers, as well as the diary of A. T. Brlić provide a private insight in their student life in Vienna in the 19^th century. The sources mentioned enable us to reconstruct their attitude to their studies and their student obligations, but also their opinion about some of their professors and their teaching methods. The above mentioned Croatian students also wrote about their everyday life: attending the classes, learning, socializing with their fellow-students and some prominent intellectuals who lived in Vienna, but they also provide information about the formation of their cultural experiences. Depending on their financial resources, all of them more or less enjoyed the rich cultural offer of the Habsburg capital: they visited museums, galleries, theatres and concerts. Different experiences from the period of their schooling at the Vienna University helped them to become more self-confident and they also exerted a very positive influence on their future professional life. Although the material of autobiographical discourse and correspondence are private and personal sources, the information gathered from that kind of sources could be used as a material for analysing the high school system from the bottom up perspective, as well as for a cultural transfer from the centre to the periphery.

Dr. sc. Vlasta Švoger

Dr. sc. Dinko Župan, Being a Female Pupil – Education of Middle Class Girls in Croatia in the Second Half of the 19^thCentury

The author presents the problem of women’s education in Croatia during the second half of the 19^th century and shows how the middle and upper-middle class girls were educated in Croatia on the example of the writer VilmaVukelic’s schooling. In the first part of presentation Župan is dealing with the secondary school in Osijek where VilmaVukelic was educated for three years (1890-1893). From 1882, when it was founded, till the end of the 19^th century, girls’ secondary school in Osijek was multinational and multidenominational educational institution. Catholic, Jewish, Orthodox and Protestant students were equally treated in religious education. Students’ mother tongues were German, Croatian, Serbian, Hungarian and Czech, which created the multicultural atmosphere in the school. Most of the students came from the middle class and the curriculum was adapted to them. The secondary schools were supposed to be the principal centres for moulding the behaviour of middle class girls. Constructing the female identity as a wife, mother and housewife was one of the main goals in education of the secondary school students. The school system of the 19^th century made the so called “natural” categories of femininity and masculinity, which was visible in teaching programmes, school regulations, and school manuals, as well as in the organisation of the school itself, especially when it comes to the girls’ secondary schools. According to the opinions of the then educational authorities, doctors and psychologists, “the real woman” was only the one who completely fulfilled her duties as a housewife, wife and mother. In the second part of the presentation, the author is dealing with the private boarding schools in the 19^th century Vienna because VilmaVukelic was educated in one of them for two years (1893-1895).

Dr. sc. Dinko Župan

Dr. sc. Branko Ostajmer, Croatian Academic Societies in Graz in the Late 19^th and the Early 20^th Centuries

Croatian writer Miroslav Krleža once said that he loved Graz, explaining: “that city was in its own way our city too: for decades we went there without a travel document. The generations and generations of our doctors, painters, musicians and poets were educated in Graz.” Krleža himself attended military schools in Hungary; however, the capital of Styria was indeed an important educational centre for Croatia, where hundreds of Croatian students gained education.

From Croatian perspective, the significance of Graz as a university centre had increased after Austria lost the city of Padua in war against Prussia (1866). After that, Croatian youth from Dalmatia turned to the Austrian universities, especially to Vienna and Graz. Furthermore, the Medical School in Graz was of special importance, as until 1917 the medicine could not be studied at the University of Zagreb (Royal University of Francis Joseph I).

Much of the social life of Croatian students in Graz took place in student societies. In the period 1868-1918 there were several such societies. Special attention is given to the student society “Hrvatska” (“Croatia”) as the most prominent and most significant Croatian academic society in Graz. This society was founded in 1875, continuing the tradition of earlier similar societies (“Hrvatska Danica”, founded in 1868, and “Adrijatik”).

The aim of the paper is to analyse the presence of Croatian students at the University of Graz in the period 1868-1918, to analyse their national, local and social structure, and, finally, to determine the number, activity and structure of Croatian academic societies in Graz.

Dr. sc. Branko Ostajmer

Habsburška Monarhija bila je, zajedno s Prusijom, kolijevka modernoga školstva. Od vremena kad školstvo postaje politicum – političko pitanje – u drugoj polovici 18. stoljeća, možemo pratiti stvaranje specifične institucionalne i pravne strukture školskoga sustava. Ujedno, od razdoblja prosvjetiteljstva pa sve do današnjih dana projekti modernizacije školstva dio su političkoga diskursa. Državno je školstvo igralo značajnu ulogu u integraciji društveno, gospodarski i ustavno vrlo heterogenih habsburških zemalja, što se osobito odrazilo u jedinstvenom sustavu gimnazija ili realnih škola; ili pak u transregionalnom utjecaju Sveučilišta u Beču koje je služilo kao centar kulturnih i intelektualnih transfera među studentima svih habsburških zemalja. Osnovni je cilj ove konferencije bio istraživački pristupiti problemu nastanka državnoga školstva iz studentske perspektive. Kao organizatori, smatrali smo da će taj preokret u perspektivi omogućiti bolje razumijevanje realnih razmjera obrazovnih reformi u različitim političkim, gospodarskim ili kulturnim okruženjima, ali i pružiti uvid u povijest učeničkih / studentskih praksi u prijelaznim razdobljima formiranja obrazovnih politika.

Više o konferenciji (program i sažeci; na engleskom jeziku) dostupno je na ovoj poveznici.