Zbornik radova “Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru”
Detalj s ukrasnih dijelova zemljovida Charte des Carlstädter Generalats nebst der neuen Acquisition an der Unna Fluss. Maj. Boxich, 1794. Austrijski državni arhiv, Ratni arhiv, Zbirka karata, B IX a 792.
Djelatnici Odjela za novovjekovnu povijest Hrvatskoga instituta za povijest krajem 2016. objavili su zbornik radova “Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru. Od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara”. Zbornik je nastao u suradnji projekata “Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918.” i “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj”, čiji su suradnici i autori velikog dijela tekstova.
Lovorka Čoralić, Ivana Horbec, Maja Katušić, Vedran Klaužer, Filip Novosel, Ruža Radoš (ur.), Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru. Od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2016. 772 str; ISBN: 978-953-7840-50-1
Iz uvodnika:
Knjigom pod naslovom Ljudi 18. stoljeća na hrvatskom prostoru. Od plemića i crkvenih dostojanstvenika do težaka i ribara predstavljamo pojedine društvene i profesi-onalne skupine koje su ostavile pečat na hrvatsku povijest 18. stoljeća. Osamnaesto je stoljeće za analizu izabrano kao prijelomno razdoblje u razvoju društva, u kojem se dobro odražava spoj “novoga” i “staroga”, odnosno “tradicionalnoga” i “modernoga” te koje je znatno utjecalo na daljnji razvoj ili formiranje pojedinih društvenih ili profesionalnih skupina, utirući društvene, političke ili kulturne karakteristike tih skupina u idućem razdoblju razvoja modernoga društva. Ovdje predstavljen hrvatski prostor odnosi se na hrvatske zemlje koje su tijekom ranoga novog vijeka bile u sklopu Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskoga Carstva, kao i na Dubrovačku Republiku. Monografiju smo konceptualno zamislili kao svojevrstan zbornik radova, tematski podijeljen na šesnaest većih cjelina u kojima se kroz pojedina poglavlja obrađuju društvene ili profesionalne skupine (plemići, građani, seljaci, vojnici, crkvene osobe, poduzetnici, učitelji, liječnici, intelektualci, umjetnici i drugi). Nije nam bila namjera pojedine skupine obrađivati kao cjelinu, nego kroz prizmu pojedinaca izdvojenih kao reprezentativni primjer skupine prikazati više ili manje tipične odnosno atipične životopise pripadnika te skupine. Biografski podaci izabranoga pojedinca pritom padaju u drugi plan – cilj je bio kontekstualiziranjem djelovanja pojedinaca pružiti informacije o karakteristikama, ali i heterogenosti jedne društvene ili profesionalne skupine na određenom dijelu onodobnoga hrvatskog prostora. Gdje zbog prirode izvora nije bilo moguće istaknuti pojedinca (npr. u slučaju seljaštva), odlučili smo se za kolektivne biografije. Pokušali smo, s obzirom na geopolitičku raznolikost hrvatskih zemalja, predvidjeti razmjeran broj priloga za civilnu Hrvatsku i Slavoniju, Vojnu krajinu, Mletačku Istru i Dalmaciju, Dubrovačku Republiku i Boku kotorsku, oslanjajući se pritom na realne mogućnosti i stupanj istraženosti pojedinih tema unutar hrvatske historiografije. Otuda i činjenica da su pojedine skupine obrađene većom, a druge manjom količinom priloga. U bitno su većoj mjeri, primjerice, zastupljene biografije duhovnih osoba, intelektualaca, znanstvenika i umjetnika, dočim su teme koje se odnose na seljaštvo i građanstvo – odnosno onodobne “obične ljude”, čije živote historiografija ni dosada nije previše pratila – ovdje prisutne skromnije. Ukupno je obrađeno osamdesetak pojedinačnih i (ili) kolektivnih biografija, a u pothvatu je sudjelovalo više od četrdeset znanstvenika iz različitih područja humanističkih znanosti.
Ideja za nastanak ove knjige proistekla je iz diskusija vođenih na sastancima Odjela za novovjekovnu povijest Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu. Već niz godina znanstvenici i istraživači Odjela provode temeljna istraživanja mnogih aspekata hrvatske povijesti ranoga novog vijeka – urbane, društvene i ekonomske povijesti, kulturne i intelektualne povijesti, historijske geografije i povijesti okoliša, komparativne povijesti institucija i povijesti elita – te rezultate svojih istraživanja predstavljaju u kontekstu procesa na širem europskom prostoru. Shvaćajući da još uvijek nedostaje zaokruženih, tematski ciljanih djela usmjerenih na ovo kompleksno razdoblje hrvatske povijesti, kao i da su već i prirodom izvora istraživanja češće usmjerena na pogled “odozgo” i privilegirane slojeve stanovništva, smatrali smo da ćemo, uz vrijednu suradnju brojnih znanstvenika drugih srodnih institucija, konceptom predstavljenim u ovoj monografiji inovativno ocrtati glavne smjernice političkoga, gospodarskoga, društvenoga i kulturnoga razvoja hrvatskih zemalja u osvit modernoga doba te ujedno čitateljima pružiti bolji uvid u raznolikost društvene svakodnevice ranoga novog vijeka. Tekstovi su pisani stručnom znanstvenom akribijom, ali su po svojem izražajnom obliku prilagođeni i znatno široj čitalačkoj publici. Nadamo se da će takav pristup razradi tema knjigu učiniti korisnom i uporabljivom i znanstvenicima, i studentima povijesti i drugih humanističkih disciplina, i širem čitateljstvu koje o povijesti hrvatskoga naroda i onodobnih hrvatskih prostora želi naučiti više. Na prvome mjestu zahvaljujemo autorima poglavlja u ovom zborniku, koji su spremno prihvatili poziv na suradnju i našu ideju te bez čijega truda i istraživačkoga iskustva ove knjige ne bi ni bilo. Ovom prilikom zahvaljujemo i recenzentima, akademiku Franji Šanjeku, dr. sc. Željku Holjevcu i dr. sc. Szabolcsu Vargi, koji su svojim kritičkim primjedbama doprinijeli kvaliteti ovoga rukopisa. Ujedno zahvaljujemo našoj matičnoj kući, Hrvatskom institutu za povijest, koja je svesrdno poduprla realizaciju ovoga projekta. Glavninu sredstava za objavljivanje ove knjige odobrilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske na čemu mu uredništvo iskazuje riječi zahvale. Zahvalu dugujemo i gospodinu Jozi Radošu, zastupniku Europskoga parlamenta, koji je prepoznao vrijednost ove knjige i financijski je podržao. Naposljetku, naša zahvala svakako je upućena i Hrvatskoj zakladi za znanost, u sklopu čije se potpore odvijaju i projekti Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće) (voditelj: dr. sc. Ivana Horbec) i Vojnički život i slike ratnika u hrvatskom pograničju od 16. stoljeća do 1918. (voditelj: dr. sc. Alexander Buczynski), unutar kojih se odvija znanstvena djelatnost urednika, priređivača i pisaca dijela tekstova ove knjige.
