Osnovni je cilj projekta tijekom tri godine istraživanja suvremenim metodološkim pristupima te analizom i kritičkom obradom arhivske građe utvrditi ključne čimbenike formiranja, djelovanja i javnoga utjecaja školstva u Hrvatskoj u 18. i 19. stoljeću kao razdoblju stvaranja sustava državnoga školstva. Pritom će se valorizirati suodnos sustava školstva formiranim u Hrvatsko-Slavonskome Kraljevstvu sa školstvom Habsburške Monarhije, ali i ocijeniti odraz na društvenu mrežu moći u razdoblju (proto)modernizacije. Nadalje, svrha je projekta i zacrtati smjernice za buduća istraživanja koja bi u perspektivi mogla rezultirati interdisciplinarno utemeljenim i u metodološkom pogledu inovativnim opsežnim sintetskim prikazom hrvatskog školstva u 18. i 19. stoljeću.
Taj će cilj biti ostvaren sljedećim djelatnostima suradnika na projektu:
- Priprema izabrane građe za povijest školstva Hrvatske u 18. i 19. stoljeću. Temeljem opsežnoga arhivskoga istraživanja suradnici projekta će odabrati i kritički analizirati dokumente od ključnoga utjecaja na razvoj školstva u Hrvatskoj te dokumente koji reflektiraju realne mogućnosti provedbe zakonodavnih i normativnih akata. Građa i analiza građe bit će dostupne na mrežnim stranicama projekta.
Građa će tematski biti obrađena u tri faze:
I. dio: Školsko zakonodavstvo (2017.)
Koordinatori rada na građi i urednici: dr. sc. Ivana Horbec, dr. sc. Maja Matasović i dr. sc. Vlasta Švoger.
Suradnici u pripremi dokumenata: Mislav Gregl, prof. i dr. sc. Dinko Župan.
II. dio: Prijedlozi školskih reformi (2018.)
Koordinatori rada na svesku i urednici: dr. sc. Ivana Horbec i dr. sc. Vlasta Švoger
III. dio: Školske spomenice (2018.)
Autori sveska: dr. sc. Dinko Župan, dr. sc. Branko Ostajmer.
2. Internetska baza podataka o studentima na visokim školama Habsburške Monarhije.
Obrađeni unosi u bazu podataka dostupni su i pretraživi na ovoj poveznici od 1. svibnja 2016. godine.
Baza podataka obuhvaćat će imena, prezimena i vrijeme studiranja svih studenata s područja hrvatskih zemalja (uključujući i Dalmaciju) na visokoškolskim ustanovama Habsburške Monarhije. Dodatno, ovisno o dostupnim informacijama iskazanim u matrikulama visokih škola te dostupnim informacijama o pojedinačnim osobama, baza će uključivati i podatke o društvenom, obiteljskom i financijskom statusu pojedinca, njegovom ranijem školovanju i karijeri nakon završetka studija.
Cilj je ove baze ne samo pružiti dodatne informacije o pojedinim osobama koje su svoje studije završile izvan Hrvatske, nego i pribaviti podatke koji bi omogućili odgovore na sljedeća pitanja i s njima povezanim analizama: koliko je uspostavljen sustav visokih škola Monarhije imao utjecaja na području Hrvatskih zemalja? Može li se taj utjecaj analizirani prema regionalnoj osnovi? Može li se studij u inozemstvu (odnosno, monarhijskim zemljama izvan Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva) interpretirati kao važan čimbenik i medij intelektualnoga transfera na području Srednje i Jugoistočne Europe? U kojoj se mjeri studij može interpretirati kao sredstvo za ostvarivanje uspješne karijere i brzoga uspona na društvenoj ljestvici?
- Interaktivna karta obrazovnih ustanova na području Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Na interaktivnoj karti bit će ubicirane sve utvrđene obrazovne ustanove u Hrvatskoj i Slavoniji u 18. i 19. stoljeću s mogućnošću daljnjih poveznica i dodavanja dodatnih sadržaja, kao što su slikovni i tekstualni materijali. Cilj je izrade interaktivne karte omogućiti analizu raširenosti mreže obrazovnih institucija u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u pojedinim razdobljima te zastupljenost pojedinih tipova i kategorija obrazovnih ustanova na teritorijalnoj razini. Podatke za izradu karte pružit će građa centralnih i lokalnih institucija školske uprave. Kartu je moguće pregledati na ovoj poveznici.
- Uspostava baze učitelja i profesora Kraljevina Hrvatske i Slavonije u 18. i 19. stoljeću.
Obrađeni unosi u bazu podataka dostupni su i pretraživi na ovoj poveznici od 1. svibnja 2016. godine.
Baza predstavlja nadogradnju na bazu studenata iz hrvatskih zemalja na visokoškolskim ustanovama Habsburške Monarhije. Konačan je cilj baze pružiti što detaljniji i sustavniji popis učitelja i profesora na osnovnim i srednjim školama Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva te Zagrebačke kraljevske akademije (potom Sveučilišta u Zagrebu) te njihovo sudjelovanje u obrazovnom sustavu povezati s prihvaćanjem određenih obrazovanih modaliteta.
- Znanstveni radovi i sudjelovanje na konferencijama. Svaki suradnik na projektu izradit će najmanje jedan znanstveni rad po svakoj godini projekta. Istraživanjima se pristupa interdisciplinarno, a teme se nadovezuju na temeljna istraživanja provedena u okviru projekta. Glavne teme istraživanja su: hegemonijski aspekt školstva (simbolička dominacija, jezična dominacija u određenom razdoblju, političke i društvene silnice povezane s ideologizacijom školstva, „režimi istine“ povezani s nastavnim programima i udžbenicima), utjecaj školovanja na individualne karijere (javna uprava, vojska, gospodarstvo, stručna znanja – inženjeri, liječnici, primalje itd.), nacionalni i etnički aspekt školstva (školstvo i nacionalna integracija, mađarske, srpske i njemačke škole), vjersko-svjetovni aspekt školstva (vjerske škole, crkveni otpori reformi školstva, sekularizacija školstva), gospodarski aspekt školstva (stručne, šegrtske, realne škole i školski vrtovi), intelektualni aspekt školstva (klasične gimnazije i sveučilišta u Beču, Budimpešti, Pragu i Zagrebu kao rasadnik intelektualne elite u Hrvatskoj, intelektualni transferi), socijalni aspekt školstva (dostupnost osnovnog, srednjeg i visokog školstva, pismenost i društvena stratifikacija, sustav mecenatstva), rodni aspekt školstva (spolna podjela škola i nastavnih programa) i kulturno-antropološki aspekt školstva (svakodnevni život učenika, odnos prema tijelu, higijenske mjere i zdravstvene zaštita u školama).
- Doktorandska radionica „Istraživanje povijesti školstva: građa i metodologija“
Radionica održana je 16. studenog 2015. u prostorijama Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu.
Radionica je namijenjena prvenstveno polaznicima doktorskih studija humanističkih i društvenih znanosti čija istraživanja u okviru izrade doktorskih radnji uključuju i povijest školstva. Program radionice uključuje predavanja koja će polaznike upoznati s arhivskim i bibliotečnim fondom Hrvatskoga školskog muzeja, s mogućnostima istraživanja i novim metodološkim pristupima u istraživanju povijesti školstva te diskusiju o individualnim interesima polaznika radionice vezanim uz metodologiju istraživanja povijesti školstva. Predavači i voditelji radionice su znanstvenici s Hrvatskoga instituta za povijest i Hrvatskoga školskog muzeja. Zainteresiranim doktorandima bit će ponuđeno sudjelovanje na radovima projekta na volonterskoj bazi, a bit će poticani na samostalno istraživanje tema iz povijesti školstva s ciljem izrade znanstvenih radova i/ili disertacija.
Organizatori radionice su dr. sc. Maja Matasović, dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak i dr. sc. Branko Ostajmer.
- Znanstvena konferencija Being a Student in the Habsburg Monarchy
Skup će se održati u svibnju 2017. godine u Zagrebu, na Hrvatskom institutu za povijest.
Skup će pokrivati tematiku osnovnih škola, gimnazija i fakulteta, a u metodološkom smislu naglasak će biti na povijesti sjećanja, djetinjstva, odrastanja te oblikovanja kolektivnih i individualnih identiteta. Radni jezik skupa bit će engleski, a zbornik sa skupa bit će objavljen na engleskom jeziku.
Organizacijski odbor: dr. sc. Ivana Horbec, dr. sc. Maja Matasović i dr. sc. Branko Ostajmer
- Organizacija izložbe s temom Biti učeniku Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću (suradnja s Hrvatskim školskim muzejom)
Izložba će se održati u dvije faze. Prvi dio obuhvaćat će razdoblje trajanja znanstvene konferencije s istom temom, a bit će postavljen u prostorijama Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu te će obilježiti značaj te zgrade, kao bivše zgrade Odjela za bogoštovlje i nastavu, za povijest školstva u Hrvatskoj. Drugi dio izložbe bit će postavljen u Hrvatskom školskom muzeju od svibnja 2017. godine. Uz izložbu bit će izdan i prigodni katalog.
Autori izložbe: dr. sc. Dinko Župan.
