Rođen 1981. u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. 2009. diplomirao na dvopredmetnom studiju povijesti i latinskog jezika i rimske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranom diplomskog rada pod naslovom “Učenici 1. godine filozofije na Zagrebačkoj akademiji u šk. godini 1809./10. – staleži i prilike”. Iste godine upisao Poslijediplomski doktorski studij ranog novog vijeka, također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1. ožujka 2010. zaposlen na Odjelu za latinističku historiografiju Hrvatskog instituta za povijest kao znanstveni novak – asistent. Aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom, a pasivno latinskim.

U listopadu 2012. sudjelovao na 4. kongresu hrvatskih povjesničara u Zagrebu s izlaganjem Historiografija kao sredstvo političko-simboličke reprezentacije staleških sloboda: primjer banologije Franje Ladanyija. U studenom 2012. sudjelovao na skupu Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj s izlaganjem (Ne)ostvarene koncepcije Izidora Kršnjavog o uređenju palače u Opatičkoj 10. U rujnu 2013. godine sudjelovao na III. međunarodnoj kroatološkoj konferenciji “Pavao Ritter Vitezović i njegovo doba” u Zagrebu s izlaganjem Vitezovićeva banologija.

U srpnju 2014. dobio stipendiju za tromjesečni istraživački boravak u Herzog-August-Bibliothek u Wolfenbüttelu (Njemačka).

U okviru projekta provodi arhivska istraživanja na fondovima Školskoga ravnateljstva i Ugarskoga namjesničkoga vijeća te istraživanja matrikula visokoškolskih ustanova. Jedan je od urednika druge knjige graše za povijest školstva. Nadalje, sudjeluje u izradi baze podataka studenata i u pripremi prvoga sveska građe za povijest školstva, kao i u ostalim zajedničkim aktivnostima na projektu. Istražuje teme vezane uz studente Zagrebačke akademije krajem 18. i početkom 19. stoljeća, studente i profesore Zagrebačke gimnazije i filozofskoga tečaja u Zagrebu koji su visoko obrazovanje primili na drugim institucijama Monarhije.

 

Cjelovita bibliografija:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=320292

Izbor iz bibliografije:

1. Ladanyi, Franjo, povijesni pisac (XVII. st.), 2013. (enciklopedijska natuknica, HBL), suautor s Meri Kunčić.
2. Zapisnik Franjevačkog samostana u Našicama knjiga II. (1788.-1820.), Našice-Slavonski Brod-Zagreb, 2012. (kritičko izdanje i prijevod: Šime Demo, Mislav Gregl, Maja Rupnik-Matasović, Tamara Tvrtković; 370 pp.)
3. “Krv, rat i glad: u kakvim su okolnostim živjele osobe spomenute u drugoj knjizi Zapisnika”, Zapisnik Franjevačkog samostana u Našicama knjiga II. (1788.-1820.), (Našice-Slavonski Brod-Zagreb, 2012), IX-LIII (uvodna studija; suautor s Milanom Vrbanusom)
4. Priča o Opatičkoj 10, u: Pola stoljeća prošlosti – Hrvatski institut za povijest (suautor s Tamarom Tvrtković i Majom Matasović), Zagreb, 2011.
5. “Prilozi povijesti diplomacije i vojnokrajiškog ratovanja u šesnaestom stoljeću” (suautor s Natašom Štefanec i Nevenom Kovačevom), Historijski zbornik, 1 (2010), Zagreb; 169-189.

Izlaganja na međunarodnim konferencijama:

1. Franciscus Ladanyi’s De Gestis Banorum Regni Sclavoniae as a mean of political representation“, XV. kongres International Association of Neo-Latin Studies (Münster, Njemačka, kolovoz 2012.
2. „The impact of political turmoil on professors and students of Academia Zagrabiensis in late 18th and early 19th century“, Latin, National Identity and the Language Question in Central Europe (prosinac 2012)