1. znanstveni kolokvij iz povijesti i filozofije znanosti
U okviru znanstvenog projekta Hrvatska znanstvena i filozofska baština. Transferi i aproprijacije znanja od srednjeg vijeka do 20. stoljeća u europskom kontekstu koji vodi dr. sc. Željko Dugac s Odsjeka za filozofiju znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, a financira Hrvatska zaklada za znanost, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 28. studenog 2017. održan je Prvi znanstveni kolokviz iz povijesti i filozofije znanosti.
Seriju kolokvija otvorio je akademik Marko Pećina, tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU, a izlaganje s temom Između tradicije i javnoga interesa: profesionalizacija kirurške struke u Hrvatskoj 18. stoljeća održala je Ivana Horbec.
Sažetak predavanja:
Razvoj kirurške struke 18. stoljeću izvrstan je primjer na temelju kojeg se može promatrati formiranje protomodernih državnih struktura u Habsburškoj Monarhiji tijekom razdoblja prosvijećenog apsolutizma, kao i prihvaćanje novih znanja i sustava u manjim i tradicionalnijim sredinama na periferijij habsburške moći – kakvo je svakako bilo Hrvatsko- Slavonsko Kraljevstvo. Na ovom su se području promjene uslijed formiranja državnog javnozdravstvenog sustava odnosile pretežno na kirurgiju, na kojoj je u ruralnim sredinama izvan znatnijeg dosega sveučilišnih centara počivao protomoderni sustav javnoga zdravstva. Kirurgija je gotovo do kraja 18. stoljeća bila neakademska disciplina, podložna cehovskim pravilima i definirana unutar politički i društveno prihvatljivog okvira sa snažnim tradicionalnim sponama. Zbog toga je koncept kirurgije bilo izrazito teško mijenjati, za razliku od liječništva koje je bilo pod snažnim utjecajem intelektualnih ideja sveučilišnih medicinskih centara. Na primjeru profesionalizacije kirurške struke autorica je ukazala na ulogu razvoja medicinskog obrazovanja i razvoju javnozdravstvenog sustava te na druge društvene i institucionalne faktore koji su doprinjeli prihvaćanju / odbijanju novih standarda te analizirala izazove s kojima se hrvatsko društvo moglo suočiti pri implementaciji reformi prosvijećenog apsolutizma.
