Znanstveni radovi Vlaste Švoger i Ivane Horbec u zborniku radova “Die Kroaten an der Wiener Universität. 650 Jahre Universität Wien”

Povodom obilježavanja 650 godina Sveučilišta u Beču (1365.-2015.) objavljena je knjiga Die Kroaten an der Wiener Universität. 650 Jahre Universität Wien (Hrvati na Sveučilištu u Beču: 650 godina Sveučilišta u Beču). Njome su objedinjeni radovi nastali temeljem izlaganja na znanstvenom skupu koji je na istu temu održan u Beču 10. listopada 2015. godine. Urednici knjige su Marijan Kalapurić, Igor Lacković i Anamarija Manestar.

U knjizi su objavljeni radovi Vlaste Švoger, Kroatische Intellektuellen – Wiener Studenten im 19. Jahrhundert. Einige Fallstudien (Hrvatski intelektualci – studenti u Beču u 19. stoljeću) te Ivane Horbec, Kroatische Studenten in Wien im Zeitalter des aufgeklärten Absolutismus (Hrvatski studenti u Beču u vrijeme prosvijećenog apsolutizma). U nastavku donosimo sažetke tih radova, uz mogućnost preuzimanja cjelovitih radova.

Vlasta Švoger, Kroatische Intellektuellen – Wiener Studenten im 19. Jahrhundert. Einige Fallstudien

Autorica u radu prikazuje živote pojedinih hrvatskih intelektualaca koji su tijekom 19. stoljeća studirali na Sveučilištu u Beču te analizira njihov utjecaj na razvoj više disciplina i institucija u Hrvatskoj – Andrije Torkvata Brlića, Spiridona Brusine, Frane Bulića, Dimitrija Demetra, Marijana Derenčina, Ivana Dežmana, Vatroslava Jagića, Franje Račkoga te Mavra (Moritza) Sachsa. Kroz kontakte s drugim studentima i istaknutim intelektualcima, a poticani i bogatim kulturnim životom Beča, tijekom svog su studija oni dolazili u doticaj s novim duhovnim, političkim i znanstvenim idejama. Na taj je načim studij u Beču znatno utjecao na njihov duhovni i intelektualni razvoj.

Preuzimanje cjelovitog rada (.pdf)

Ivana Horbec, Kroatische Studenten in Wien im Zeitalter des aufgeklärten Absolutismus

Razdoblje prosvijećenog apsolutizma, tijekom kojega se javljaju počeci modernoga, državnoga školstva, znatno je utjecalo na modalitete obrazovanja hrvatskoga plemstva. Sveučilište u Beču igralo je važnu ulogu u stvaranju individualnih karijera, ali i znatan utjecaj na razvoj mnogih znanosti  na prostoru Habsburške Monarhije. U radu se stoga analizira školovanje studenata s područja Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva na Sveučilištu u Beču, ali i drugim izvansveučilišnim visokim školama u Beču, i to u kontekstu reformi visokoga školstva provedenih tijekom druge polovice 18. stoljeća.

Preuzimanje cjelovitog rada (.pdf)