Taj će cilj biti ostvaren sljedećim djelatnostima suradnika na projektu:

1. Priprema izabrane građe za povijest školstva Hrvatske u 18. i 19. stoljeću. Temeljem opsežnoga arhivskoga istraživanja suradnici projekta će odabrati i kritički analizirati dokumente od ključnoga utjecaja na razvoj školstva u Hrvatskoj te dokumente koji reflektiraju realne mogućnosti provedbe zakonodavnih i normativnih akata. Građa i analiza građe bit će dostupne na mrežnim  stranicama projekta.

Građa će tematski biti obrađena u tri faze:

 I. dio: Školsko zakonodavstvo (2017.)

Koordinatori rada na građi i urednici: dr. sc. Ivana Horbec, dr. sc. Maja Matasović i dr. sc. Vlasta Švoger.

Suradnici u pripremi dokumenata: Mislav Gregl, prof. i dr. sc. Dinko Župan.

II. dio: Prijedlozi školskih reformi (2018.)

Koordinatori rada na svesku i urednici: dr. sc. Ivana Horbec i dr. sc. Vlasta Švoger

III. dio: Školske spomenice (2018.)

Autori sveska: dr. sc. Dinko Župan, dr. sc. Branko Ostajmer.

Više o knjigama građe

2. Internetska baza podataka o studentima na visokim školama Habsburške Monarhije.

Obrađeni unosi u bazu podataka dostupni su i pretraživi na ovoj poveznici od 1. svibnja 2016. godine.

Baza podataka obuhvaćat će imena, prezimena i vrijeme studiranja svih studenata s područja hrvatskih zemalja (uključujući i Dalmaciju) na visokoškolskim ustanovama Habsburške Monarhije. Dodatno, ovisno o dostupnim informacijama iskazanim u matrikulama visokih škola te dostupnim informacijama o pojedinačnim osobama, baza će uključivati i podatke o društvenom, obiteljskom i financijskom statusu pojedinca, njegovom ranijem školovanju i karijeri nakon završetka studija.

Cilj je ove baze ne samo pružiti dodatne informacije o pojedinim osobama koje su svoje studije završile izvan Hrvatske, nego i pribaviti podatke koji bi omogućili odgovore na sljedeća pitanja i s njima povezanim analizama: koliko je uspostavljen sustav visokih škola Monarhije imao utjecaja na području Hrvatskih zemalja? Može li se taj utjecaj analizirani prema regionalnoj osnovi? Može li se studij u inozemstvu (odnosno, monarhijskim zemljama izvan Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva) interpretirati kao važan čimbenik i medij intelektualnoga transfera na području Srednje i Jugoistočne Europe? U kojoj se mjeri studij može interpretirati kao sredstvo za ostvarivanje uspješne karijere i brzoga uspona na društvenoj ljestvici?

Više o bazi podataka

3. Interaktivna karta obrazovnih ustanova na području Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Na interaktivnoj karti bit će ubicirane sve utvrđene obrazovne ustanove u Hrvatskoj i Slavoniji u 18. i 19. stoljeću s mogućnošću daljnjih poveznica i dodavanja dodatnih sadržaja, kao što su slikovni i tekstualni materijali. Cilj je izrade interaktivne karte omogućiti analizu raširenosti mreže obrazovnih institucija u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji u pojedinim razdobljima te zastupljenost pojedinih tipova i kategorija obrazovnih ustanova na teritorijalnoj razini. Podatke za izradu karte pružit će građa centralnih i lokalnih institucija školske uprave. Kartu je moguće pregledati na ovoj poveznici.

4. Uspostava baze učitelja i profesora Kraljevina Hrvatske i Slavonije u 18. i 19. stoljeću.

Obrađeni unosi u bazu podataka dostupni su i pretraživi na ovoj poveznici od 1. svibnja 2016. godine.

Baza predstavlja nadogradnju na bazu studenata iz hrvatskih zemalja na visokoškolskim ustanovama Habsburške Monarhije. Konačan je cilj baze pružiti što detaljniji i sustavniji popis učitelja i profesora na osnovnim i srednjim školama Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva te Zagrebačke kraljevske akademije (potom Sveučilišta u Zagrebu) te njihovo sudjelovanje u obrazovnom sustavu povezati s prihvaćanjem određenih obrazovanih modaliteta.  

Više o bazi

5. Znanstveni radovi i sudjelovanje na konferencijama. Svaki suradnik na projektu izradit će najmanje jedan znanstveni rad po svakoj godini projekta. Istraživanjima se pristupa interdisciplinarno, a teme se nadovezuju na temeljna istraživanja provedena u okviru projekta. Glavne teme istraživanja su: hegemonijski aspekt školstva (simbolička dominacija, jezična dominacija u određenom razdoblju, političke i društvene silnice povezane s ideologizacijom školstva, „režimi istine“ povezani s nastavnim programima i udžbenicima), utjecaj školovanja na individualne karijere (javna uprava, vojska, gospodarstvo, stručna znanja – inženjeri, liječnici, primalje itd.), nacionalni i etnički aspekt školstva (školstvo i nacionalna integracija, mađarske, srpske i njemačke škole), vjersko-svjetovni aspekt školstva (vjerske škole, crkveni otpori reformi školstva, sekularizacija školstva), gospodarski aspekt školstva (stručne, šegrtske, realne škole i školski vrtovi), intelektualni aspekt školstva (klasične gimnazije i sveučilišta u Beču, Budimpešti, Pragu i Zagrebu kao rasadnik intelektualne elite u Hrvatskoj, intelektualni transferi), socijalni aspekt školstva (dostupnost osnovnog, srednjeg i visokog školstva, pismenost i društvena stratifikacija, sustav mecenatstva), rodni aspekt školstva (spolna podjela škola i nastavnih programa) i kulturno-antropološki aspekt školstva (svakodnevni život učenika, odnos prema tijelu, higijenske mjere i zdravstvene zaštita u školama).

6. Doktorandska radionica „Istraživanje povijesti školstva: građa i metodologija“

Radionica održana je 16. studenog 2015. u prostorijama Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu.

Radionica je namijenjena prvenstveno polaznicima doktorskih studija humanističkih i društvenih znanosti čija istraživanja u okviru izrade doktorskih radnji uključuju i povijest školstva. Program radionice uključuje predavanja koja će polaznike upoznati s arhivskim i bibliotečnim fondom Hrvatskoga školskog muzeja, s mogućnostima istraživanja i novim metodološkim pristupima u istraživanju povijesti školstva te diskusiju o individualnim interesima polaznika radionice vezanim uz metodologiju istraživanja povijesti školstva. Predavači i voditelji radionice su znanstvenici s Hrvatskoga instituta za povijest i Hrvatskoga školskog muzeja. Zainteresiranim doktorandima bit će ponuđeno sudjelovanje na radovima projekta na volonterskoj bazi, a bit će poticani na samostalno istraživanje tema iz povijesti školstva s ciljem izrade znanstvenih radova i/ili disertacija.

Organizatori radionice su dr. sc. Maja Matasović, dr. sc. Arijana Kolak Bošnjak i dr. sc. Branko Ostajmer.

Više o radionici

7. Znanstvena konferencija Being a Student in the Habsburg Monarchy

Skup će se održati u svibnju 2017. godine u Zagrebu, na Hrvatskom institutu za povijest.

Skup će pokrivati tematiku osnovnih škola, gimnazija i fakulteta, a u metodološkom smislu naglasak će biti na povijesti sjećanja, djetinjstva, odrastanja te oblikovanja kolektivnih i individualnih identiteta. Radni jezik skupa bit će engleski, a zbornik sa skupa bit će objavljen na engleskom jeziku.

Organizacijski odbor: dr. sc. Ivana Horbec, dr. sc. Maja Matasović i dr. sc. Branko Ostajmer

Više o skupu

8. Organizacija izložbe  s temom Biti učeniku Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću (suradnja s Hrvatskim školskim muzejom)

Izložba će se održati u dvije faze. Prvi dio obuhvaćat će razdoblje trajanja znanstvene konferencije s istom temom, a bit će postavljen u prostorijama Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu te će obilježiti značaj te zgrade, kao bivše zgrade Odjela za bogoštovlje i nastavu, za povijest školstva u Hrvatskoj. Drugi dio izložbe bit će postavljen u Hrvatskom školskom muzeju od svibnja 2017. godine. Uz izložbu bit će izdan i prigodni katalog.

Autori izložbe: dr. sc. Dinko Župan.

Školstvo kao obrazovno-odgojni podsistem društva od sredine 18. stoljeća nadalje sa svojim se granicama dodiruje, ali i isprepliće s političkim, gospodarskim, znanstvenim, kulturnim, vjerskim i obiteljskim podsistemom društva. Stoga je za razumijevanje razvoja društva nužno i poznavanje školskoga zakonodavstva i obrazovnih institucija koje su kroz sekundarnu socijalizaciju reproducirale poželjne normativne okvire za društvo unutar kojega su djelovale. Protomodernizacijski i modernizacijski procesi i provedene reforme školstva tijekom 18. i 19. stoljeća ključni su za formiranje školstva kao odgojno-obrazovnog sustava koji postaje važan čimbenik u nastanku modernih građanskih društava, pa time i ključni za razumijevanje društva u cijelosti. Istraživanje problematike školstva zahtjeva multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup koji se bitno razlikuje od dosadašnjih istraživanja zatvorenih u disciplinarnim granicama.

Ciljevi su projekta suvremenim metodološkim pristupima te analizom i kritičkom obradom arhivske građe utvrditi ključne čimbenike formiranja, djelovanja i utjecaja školstva u Hrvatskoj te valorizirati njegov suodnos sa školstvom Habsburške Monarhije i odraz na društvenu mrežu moći u razdoblju (proto)modernizacije. Rezultati projekta bit će tri sveska dokumenata ključne važnosti za razvoj školskoga sustava u Hrvatskoj, baza podataka studenata na visokim učilištima Habsburške Monarhije, baza podataka profesora u školama Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva, interaktivna karta obrazovnih ustanova, međunarodna znanstvena konferencija te izložba i doktorandska radionica u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom. Jedan od ciljeva jest i stvoriti preduvjete za širenje međunarodne suradnje te uključenje tema iz povijesti hrvatskoga školstva u međunarodne projekte.

Potencijalne korisnike rezultata istraživanja vidimo među istraživačima povijesti, osobito povijesti školstva i institucionalne povijesti, potom među istraživačima genealogije, stručnjacima edukacijskih znanosti, pravnicima i pravnim povjesničarima te osobito sociolozima, budući da je za razumijevanje razvoja društva i socijalizacije nužno i poznavanje djelovanja i utjecaja sustava obrazovanja. Smatramo da će ovo istraživanje predstavljati važan korak prema komparativnom i interdisciplinarnom pristupu povijesti školstva u Hrvatskoj te da će pridonijeti prihvaćanju novih metodoloških obrazaca u istraživanju povijesti školstva te na temelju sustavnoga istraživanja pružiti osnovne smjernice, ali i nezaobilazan izvor za izradu kompleksnije sinteze povijesti školstva u Hrvatskoj, pri čemu će i uvodne studije u planiranim knjigama građe pružiti okvir za daljnju znanstvenu analizu i razradu niza specifičnih tema povijesti školstva. Nadamo se doktorskom radionicom, javno dostupnim internetskim bazama, interaktivnom kartom obrazovnih ustanova i redovnim ažuriranjem web stranica projekta popularizirati istraživanje i pojedine teme povijesti školstva. Nadalje, predložena internetska baza studenata na visokoškolskim ustanovama Monarhije bit će temelj za analizu intelektualnih transfera i vertikalnih socijalnih uspona tijekom ključnoga razdoblja modernoga društva u hrvatskim zemljama.

Rad na projektu predviđa upravo takav pristup istraživanju pri čemu se pored komparativnog aspekta istraživanja naglasak postavlja na interdisciplinarni pristup unutar kojeg se istražuje niz tema vezanih uz povijest školstva. To su, primjerice hegemonijski aspekt školstva (simbolička dominacija, jezična dominacija u određenom razdoblju, političke i društvene silnice povezane s ideologizacijom školstva, „režimi istine“ povezani s nastavnim programima i udžbenicima), nacionalni i etnički aspekt školstva (školstvo i nacionalna integracija, mađarske, srpske i njemačke škole), vjersko-svjetovni aspekt školstva (vjerske škole, crkveni otpori reformi školstva, sekularizacija školstva), gospodarski aspekt školstva (stručne, šegrtske, realne škole i školski vrtovi), intelektualni aspekt školstva (klasične gimnazije i sveučilišta u Beču, Budimpešti, Pragu i Zagrebu kao rasadnik intelektualne elite u Hrvatskoj), socijalni aspekt školstva (dostupnost osnovnog, srednjeg i visokog školstva, pismenost i društvena stratifikacija), rodni aspekt školstva (spolna podjela škola i nastavnih programa) i kulturno-antropološki aspekt školstva (svakodnevni život učenika, odnos prema tijelu, higijenske mjere i zdravstvene zaštita u školama).

Kronološki je istraživanje ograničeno na razdoblje od polovice 18. stoljeća do raspada Austro-Ugarske, odnosno do 1918., do kada je uvriježeno računati “dugo” 19. stoljeće hrvatske povijesti. Razdoblje je izabrano za istraživanje jer smatramo da su protomodernizacijski i modernizacijski procesi i provedene reforme školstva tijekom toga razdoblja ključni za formiranje školstva kao odgojno-obrazovnog sustava koji postaje važan čimbenik u nastanku modernih građanskih društava, pa time i ključni za razumijevanje društva u cijelosti. Unatoč tomu što Dalmacija i Dubrovačka Republika s 19. stoljećem postaju sastavni dio Habsburške Monarhije, odnosno, Austrijskoga Carstva, istraživanje se geografski u većoj mjeri ograničava na područja Kraljevine Hrvatske i Slavonije, odnosno, onaj dio hrvatskih zemalja koji je bio u zajednici Zemalja Krune Sv. Stjepana te na područje Vojne krajine (do reinkorporacije). To ograničenje proizlazi iz realnih mogućnosti istraživanja u projektnom razdoblju od tri godine. Dio istraživanja odnosit će se ipak i na Dalmaciju i Dubrovačku Republiku (baze podataka studenata na visokim školama Habsburške Monarhije). Namjeravamo daljnji rad na započetom istraživanju nakon isteka tri projektne godine usmjeriti i na i Dalmaciju i Dubrovačku Republiku, uz suradnju drugih znanstvenika.

Značajan dio istraživanja predstavljaju pregled, transkripcija, prijevod i kritička analiza arhivske građe. Pritom se osobito misli na arhivske fondove Hrvatskoga kraljevskoga vijeća, Ugarskoga namjesničkog vijeća, Vrhovnoga školskoga ravnateljstva, Banskoga vijeća, Banske vlade  te Odjela za bogoštovlje i nastavu koji se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Također će se provesti istraživanja u Hrvatskom školskom muzeju te u Državnim arhivima u Zagrebu, Osijeku, Karlovcu, Slavonskom Brodu, Varaždinu. Od fondova pohranjenih u inozemnim arhivima ključni za predloženo istraživanje su fond Ugarskoga namjesničkoga vijeća i Odjela za školstvo u Mađarskom nacionalnom arhivu u Budimpešti (Magyar országos levéltár) koje je 1779-1848 bilo nadležno za pitanja školstva u Hrvatskoj i Slavoniji, fond “Ungarisches Kamerale” u Komorskom arhivu Austrijskoga državnoga arhiva u Beču (Finanz- und Hofkammerarchiv, Österreichisches Staatsarchiv) koji sadrži građu o financijskim aspektima uspostave državnoga školstva te fond Dvorskoga povjerenstva  za školstvo koji se čuva u Arhivu za opću upravu (Allgemeines Verwaltungsarchiv) Austrijskoga državnoga arhiva u Beču. Brojna arhivska istraživanja bit će provedena i u sveučilišnim arhivima radi izrade baze podataka studenata na visokoškolskim ustanovama – tijekom tri godine trajanja projekta radi se posebice o sveučilišnim arhivima u Beču i Budimpešti. ali i o nizu fondova koji sadrže podatke o studentima visokih škola u Monarhiji, a čuvaju se u drugim arhivskim ili obrazovnim institucijama. Nadalje, značajan izvor, osobito od druge polovice 19. stoljeća nadalje, predstavljaju periodičke publikacije te brojne osobne ostavštine učitelja i profesora.