Dr. sc. Dinko Župan, viši znanstveni suradnik

Dr. sc. Dinko Župan

Dr. sc. Dinko Župan

Rođen je 2. ožujka 1970. u Osijeku. Godine 1997. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju i povijest. Tijekom studija bio je urednik časopisa studenata filozofije Čemu. Nakon završenog studija kratko je radio u osnovnoj školi u Belišću kao nastavnik povijesti. Od 1998. zaposlen je u Hrvatskom instituta za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu. Magistarski rad pod naslovom Pučko školstvo u vrijeme banovanja Ivana Mažuranića obranio je 2002. Doktorski rada pod naslovom Obrazovanje žena u Banskoj Hrvatskoj 1868-1918. obranio je 2006. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Od 2000. do 2002. bio je tajnik Hrvatskog semiotičkog društva. Tijekom 2002. bio je organizacijski tajnik međudržavnog znanstvenog skupa Hrvatsko-mađarski odnosi 1102-1918. održanog u listopadu 2002. u Zagrebu. Od 2005. član je uredništva časopisa Scrinia Slavonica. Tijekom školske godine 2006/7. predavao je predmet „Povijest školstva“ na Učiteljskom fakultetu u Petrinji. Bio je organizacijski tajnik znanstveno-stručnog skupa o Andriji Torkvatu Brliću koji je 2008. održan u Slavonskom Brodu. Tijekom školske godine 2008/9. na doktorskom studiju Hrvatskih studija predavao je izborni predmet „Poststrukturalistički pristup povijesti“, a tijekom školske godine 2009/10. predavao je predmet „Postmodernizam i historiografija“. Napisao je jednu autorsku knjigu, uredio dva zbornika i priredio jednu knjigu rukopisne građe. Sudjelovao je na deset znanstvenih skupova u Hrvatskoj. Održao je 40 javnih predavanja i promocija historiografskih djela. Recenzirao je 30 radova za hrvatske znanstvene i stručne časopise (Anali za povijest odgoja, Časopis za suvremenu povijest, Croatica Christiana Periodica, Libellarium, Povijesni prilozi, Povijest u nastavi, Scrinia Slavonica). Glavno područje njegovog znanstvenog rada je povijest školstva i kulturna povijest.

U sklopu projekta Dinko Župan istražuje školske spomenice koje se čuvaju u brojnim arhivima. Uredit će treću knjigu izvora za povijest školstva u Hrvatskoj u kojoj će kritički obraditi veći broj školskih spomenica. Osim toga sudjelovat će u izradi baze podatka i pripremanju izvora za drugu knjigu, te osmisliti koncepciju izložbe „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“. Tijekom trajanja projekta istraživat će rodni i kulturno-antropološki aspekt školskog sustava u Hrvatskoj u 19. stoljeću.

Bibliografija:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=225623

Izabrana bibliografija:

  1. Mentalni korzet. Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868-1918), Osijek, 2013. (autorska knjiga)
  2. Uzor djevojke: obrazovanje žena u Banskoj Hrvatskoj tijekom druge polovine 19. st.“, Časopis za suvremenu povijest 2 (2001), 435-452.
  3. „Utjecaji Mažuranićeve reforme školstva na pučko školstvo u Slavoniji (1875-1885)“, Scrinia Slavonica 2 (2002), 277-292.
  4. „Ideologija, moć i udžbenici. Analiza udžbenika povijesti za šesti razred osnovne škole“, in: Prošla sadašnjost – Znakovi povijesti u Hrvatskoj, Ed. Vladimir Biti i Nenad Ivić (Zagreb, 2003), 323-356.
  5. „Viša djevojačka škola u Osijeku (1882-1900)“ , Scrinia Slavonica 5 (2005), 366-382.
  6. „Odnos prema tijelu unutar hrvatskog školskog sustava druge polovine 19. st.“ Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 40 (2008), 189-210.
  7. „Foucaultova teorija moći i kritika pojma rod“, Časopis za suvremenu povijest 1 (2009), 7-24.
  8. „Dobre kućanice – Obrazovanje djevojaka u Slavoniji tijekom druge polovice 19. stoljeća“, Scrinia Slavonica 9 (2009), 232-256.
  9. Živio svijetli ban! Kako je u školskim spomenicama i izvještajima zabilježen posjet bana Dragutina Khuena-Héderváry nekim mjestima Virovitičke županije 1889. i 1893.“ Scrinia Slavonica 10 (2010), 212-225.
  10. Books I have read – Dora Pejačević kao čitateljica“, Scrinia Slavonica 12 (2012), 115-177.
  11. Mijat Stojanović, Sgode i nesgode moga života, Slavonski Brod, 2015. (urednička knjiga)