Milan Vrbanus rođen je 1. lipnja 1970. godine u Osijeku. Studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb završio je 1996. godine. Radio je od 1. rujna 1996. do 15. siječnja 1998. godine kao kustos u Zavičajnom muzeju u Našicama, a od 16. siječnja 1998. godine zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest, Podružnici za povijesti Slavonije, Srijema i Baranje. Magistrirao je 8. siječnja 2002. godine, a doktorirao 20. siječnja 2006. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Bavi se gospodarskom poviješću Slavonije krajem 17. te 18. stoljeće. Međutim, u dosadašnjem radu proučavao je različito arhivskog gradivo iz fondova koji se odnose na područje Slavonije (primjerice, Virovitička i Požeška županija). Osim toga radio je na objavljivanju arhivskog gradiva iz gospodarske, društvene te crkvene povijesti Slavonije od kraja 17. do 19. stoljeća. U svojim istraživanjima primjenjuje kvantitativne metode u proučavanju ekonomske strukture slavonskih kućanstava u prvoj polovini 18. stoljeća.

U okviru projekta dr. Vrbanus proučava arhivsko gradivo u fondu Hrvatskog kraljevskog vijeća Kraljevine Hrvatske i Slavonije te uspostavlja temelje baze učitelja i profesora na području Hrvatsko-Slavonskoga Kraljevstva. Nadalje, odgovoran je za tehničko vođenje te unos podataka bazu studenata s područja hrvatskih zemalja na sveučilištima Habsburške Monarhije. Sudjeluje i u pripremi izdanja druge knjige gradiva za povijest školstva te u drugim projektnim aktivnostima.

Cjelovita bibliografija:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=225735

Izbor iz bibliografije:

1. Naselja papučkoga kraja. Osijek, 2012. (suautor Darko Vitek)
2. Zapisnik franjevačkog samostana u Našicama knjiga I. Book I (1739.-1787.). Ur. Š. Demo, M. Matasović, T. Tvrtković, M. Vrbanus (Našice – Slavonski Brod – Zagreb, 2010.)
3. Zapisnik franjevačkog samostana u Našicama knjiga II. Book II (1787.-1820.). Ur. Š. Demo, M. Gregl, M. Matasović, T. Tvrtković, M. Vrbanus (Našice – Slavonski Brod – Zagreb, 2010.)
4. „Vlastelinstva u Hrvatskoj u 18. stoljeću“, u: Povijest Hrvata 2 (Zagreb, 2005), 252-258.
5. „Slavonsko novovjekovno plemstvo i vlastelinstva slavonskog provincijala“, Scrinia Slavonija, Baranja i Srijem (Zagreb, 2009), 286-292.
6. „Kulturno-povijesna baština našičkih franjevaca“, u: Zapisnik franjevačkog samostana u Našicama. Book I. (1739.-1787.) (Zagreb, 2010), XI-XX. (suautor: Silvija Lučevnjak)
7. „Pisci iz obitelji Pejačević u 18. stoljeću“ Našički zbornik 8 (2007), 111-129.