Međunarodni znanstveni skup Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija (Slavonski Brod, 23.-24. listopada 2014.)
U Slavonskom Brodu, u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje održan je 23. i 24. listopada 2014. međunarodni znanstveni skup s temom Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija. Na skupu su sudjelovali znanstvenici iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Srbije, Bosne i Hercegovine i Rumunjske.
Na skupu je sudjelovalo dvoje suradnika na projektu, dr. sc. Vlasta Švoger i dr. sc. Dinko Župan, s temama o povijesti školstva Vojne krajine. Dr. sc. Vlasta Švoger održala je pritom predavanje na temu Publicistička aktivnost Franza Vaničeka u zagrebačkim listovima, u kojem se izlaganju osobito osvrnula na tekstove Vaničeka koji tematiziraju povijest školstva i tadašnje stanje školstva u Hrvatskoj. Dr. sc. Dinko Župan održao je predavanje na temu Tematiziranje povijesti školstva u vojnokrajiškoj historiografiji.
Program i plakat konferencije:
Sažeci izlaganja (na jeziku izlaganja):
Vlasta Švoger, Publicistička aktivnost Franza Vaničeka u zagrebačkim listovima
Franz Vaniček razvio je obimnu publicističku aktivnost od sredine tridesetih do početka devedesetih godina 19. stoljeća. Tijekom šezdesetogodišnjeg publicističkog rada surađivao je u brojnim austrijskim, češkim i hrvatskim listovima. Budući da njegovu obimnu i raznovrsnu publicističku aktivnost nije moguće analizirati u okviru jednog izlaganja na znanstvenom skupu, u ovom će se izlaganju analizirati Vaničekova publicistička aktivnost u zagrebačkim listovima od 1848. godine do potkraj sedamdesetih godina 19. stoljeća (nakon toga više je pisao za osječke listove). Članci su mu objavljeni u uglednim zagrebačkim listovima Agramer Zeitungu, Narodnim novinama i Pozoru/ Obzoru, koji su tada bili hrvatske novine s najvećom nakladom, a napisani su njemačkim ili hrvatskim jezikom. Najčešće je obrađivao teme vezane za Vojnu krajinu: na temelju izvornog materijala prikazivao je pojedine događaje iz političke povijesti, analizirao je društvene i ekonomske odnose u krajiškom društvu. Osim toga, objavljivao je etnografske prikaze pojedinih dijelova Habsburške Monarhije i ovdje stavljajući naglasak na Vojnu krajinu, pisao je o različitim aspektima hrvatskoga gospodarstva, osobito o problemima i mogućnostima razvoja trgovine, izgradnji prometne infrastrukture (željeznice Senj-Karlovac-Vinkovci-Zemun, proširenju luke u Senju te izgradnji kanala Vukovar-Jaruge), unaprjeđenju poljoprivrede, a upozorio je i na jačanje novog društvenog sloja – radništva. Pisao je i o hrvatskom školstvu, a tijekom revolucionarnih godina 1848.-1849. ustrajno je zagovarao očuvanje jedinstva Monarhije. Sukladno tada uobičajenoj novinskoj praksi članke je objavljivao potpisane imenom i prezimenom, označene šifrom V-k. odnosno V-K., ili anonimno uz geografsku odrednicu („iz Srijema“, „iz Vojne krajine“, „ s Vuke“ i slično). Svojim je člancima pridonosio otvaranju novih tema u hrvatskoj javnosti, a osobito njezinu senzibiliziranju za probleme Vojne krajine i svakodnevnog života njezinih stanovnika.
Powerpoint prezentacija (na engleskom jeziku)
Dinko Župan, Tematiziranje povijesti školstva u vojnokrajiškoj historiografiji.
Povijest školstva u Vojnoj krajini prvi je u Hrvatskoj tematizirao Franjo Tićak u knjižici Kratka poviest o razvitku pučkog školstva u Hrvatsko-slavonskoj vojnoj krajini (Zagreb, 1880). No, njegov prikaz krajiškog školstva samo je površan pregled nekih događaja vezanih uz povijest školstva u Vojnoj krajini. Prvi ozbiljniji istraživač krajiškog školstva bio je Ivan Martinović, koji je objavio niz stručnih članaka i dvije knjige o povijesti školstva u Vojnoj krajini: Povijesne crtice o školstvu Brodske pukovnije i Brodskog okružja (Zagreb, 1912) i Hrvatsko-slavonske krajiške zemaljske školske komisije i školski ravnatelji (Zagreb, 1915). Početkom 20. stoljeća krajiškim školstvom bavio se i Antun Cuvaj, koji je u 11 knjiga Građe za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas (Zagreb,1907-1912) donio niz važnih dokumenta i podataka o povijesti školstva u Vojnoj Krajini. Gotovo stogodišnji post glede sustavnijeg bavljenja krajiškim školstvom prekinuo je Ivica Golec s knjigom Povijest školstva u Petrinji 1700.-2000. (Petrinja, 2000).
