Znanstveni rad “Institut sv. Augustina (Frintaneum) u Beču i pitomci iz Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije”
Izvorni znanstveni rad s naslovom “Institut sv. Augustina (Frintaneum) u Beču i pitomci iz Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije“, autora dr. sc. Branka Ostajmera i dr. sc. Ivane Horbec, objavljen je u časopisu Croatica Christiana Periodica, god. 38, br. 73. Autori propituju utjecaj Instituta sv. Augustina u Beču (1816. – 1918.), poslijediplomske ustanove za obrazovanje svećenstva usko vezane uz bečki dvor, na znanstveno i političko formiranje svećenstva Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije. U radu je rekonstruirano školovanje dvadeset i šest pitomaca Instituta s područja te biskupije temeljem dosad uglavnom nepoznatih podataka u zapisnicima Instituta, a njihova društvena i politička djelatnost analizirana je u kontekstu njihova formiranja tijekom studija u Beču.
Rad je dostupan na poveznici http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=186624
Sažetak:
Carski i kraljevski viši institut pri sv. Augustinu za izobrazbu svjetovnih svećenika, u historiografiji najčešće nazivan Frintaneum ili Augustineum, djelovao je više od stoljeća (1816.-1918.) kao poslijediplomska institucija posvećena obrazovanju svećenika s područja Austrijskoga Carstva, a kao najviša takva obrazovna institucija u državi smatran je “rasadnikom” obrazovanoga klera za potrebe dijeceza cijele zemlje. Zbog uske povezanosti s vladajućom dinastijom i bečkim dvorom Institutu se opravdano pripisuje i uloga formiranja crkvene elite lojalne državnim strukturama i interesima vladajuće dinastije. Autori na primjeru Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije, iz koje je na Institut tijekom više od stoljeća njegova djelovanja odaslan znatan broj svećenika (njih 26) propituju utjecaj Instituta na znanstveno i političko formiranje svećenstva. Pritom pokušavaju odgovoriti na dva glavna pitanja: koliko su intelektualno i duhovno formiranje svećenstva na Institutu sv. Augustina i uspjeh na studiju doprinijeli individualnim karijerama u crkvi i državi, ali i razvoju pojedinih dijeceza? Koliko je, na primjeru navedene biskupije, Institut sv. Augustina postigao svoj cilj rasadnika visokoga klera lojalnoga interesima države i vladajuće dinastije? Predstavljajući studij pitomaca iz Đakovačko-srijemske biskupije u Beču na temelju dosad uglavnom nepoznatih podataka u zapisnicima Instituta i analizirajući njihovu društvenu i političku djelatnost u kontekstu njihova formiranja tijekom studija zaključuje se da je studij na Institutu za svećenstvo Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije prvenstveno predstavljao znanstveni temelj za preuzimanje profesure na Biskupskom sjemeništu i liceju u Đakovu, kao i da nije presudno utjecao na formiranje pojedinačnih političkih stavova.
