XIII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup
Odsjek za kroatistiku Instituta za slavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Pečuhu, Regionalni centar Mađarske akademije znanosti, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i Zavod za kulturu Vojvođanskih Hrvata organizirali su u Pečuhu, 21. i 22. listopada XIII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup. Ovogodišnji je znanstveni skup, koji se inače održava svake dvije godine, bio posvećen 450. obljetnici Sigetske bitke te 25. obljetnici Hrvatskog glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj. Na skupu je predstavljeno niz tema iz hrvatsko-mađarske povijesti i kulturnih odnosa.
Suradnik projekta dr. sc. Branko Ostajmer izlaganjem Pečuh kao hrvatsko obrazovno središte u 19. stoljeću predstavio je svoja istraživanja s projekta “Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj” na temu hrvatsko-mađarskih odnosa u kontekstu povijesti školstva i obrazovnih praksi.
Program skupa dostupan je ovdje.
Sažetak predavanja dr. Ostajmera:
Pečuh kao hrvatsko obrazovno središte u 19. stoljeću
Osam stoljeća trajanja hrvatsko-mađarske državne zajednice obilježeno je i kulturnim te duhovnim prožimanjima koja su oplemenjivala oba državna, odnosno nacionalna prostora. Iznimno važnu imala su pritom velika obrazovna središta – mađarska više no hrvatska – na kojima su znanja stjecali mladi ljudi s obje strane rijeke Drave. Grad Pečuh, s uglednim sveučilištem utemeljenim 1367. godine – odigravao je u tim procesima veoma važnu ulogu, bivajući kroz stoljeća važnim hrvatskim obrazovnim središtem. Tek rijetki pri spomenu te teme neće najprije pomisliti na kadeta Miroslava Krležu, koji nesumnjivo jest najpoznatiji među svim Hrvatima koji su se školovali u Pečuhu, a sukladno tomu i onaj čije su pečuške godine najbolje istražene i opisane. Međutim, uz Krležu kroz povijest susrećemo i čitavu plejadu drugih hrvatskih političara, znanstvenika i književnika, ali i “običnih” ljudi koji su se školovali na Pečuškom sveučilištu, odnosno na gimnaziji, vojnim i crkvenim učilištima u gradu pod Mečekom.
Cilj izlaganjajest analizirati ulogu Pečuha kao jednoga od važnih inozemnih hrvatskih obrazovnih središta tijekom “dugoga” 19. stoljeća (1789.-1918.), odrediti kakve su promjene u tom smislu nastale nakon hrvatsko-mađarskoga vojnog sukoba 1848./49., te pokušati otkriti nešto više o nacionalnoj, zavičajnoj i socijalnoj strukturi hrvatskih đaka u Pečuhu.
